Quechuism

Tusitala: Laura McKinney
Aso O Foafoaga: 2 Apelila 2021
Faafouga Aso: 10 Mae 2024
Anonim
Quechuism - Encyclopedia
Quechuism - Encyclopedia

Anotusi

O le quechuism O ni upu e sau mai le Quechua gagana ma o loʻo faʻaaogaina (ma pe leai ni suiga) i le Sipaniolo. O lesi foi mea: chango, achira, ojota. O i latou o se faʻataʻitaʻiga o se gagana faʻaaitalafu, o lona uiga, o le faʻaaogaina o upu mai se isi gagana i tagata tautala i se tasi gagana.

O tagata Quechua (e taʻua foi o Quichua poʻo Kechua) o ni tagata mai le amataga na malaga atu i teritori o Atenitina, Bolivia, Chile, Colombia, Ecuador ma Peru. O nei taulaga na fesoʻotaʻi ma le malo o Inca.

I le seneturi lona 15, o Quechua o le gagana aloaia a le setete o Inca ma o le gagana na salalau i le tele o vaega o le cordilleran o Amerika i Saute. I le amataga o lenei seneturi, o tusiga igoa na faaalia ai o atunuu e sili ona maualuga le numera o failauga Quechua o Peru (ma le sili atu i le tolu miliona) ma Bolivia (faatasi ai ma le sili atu i le lua miliona).

E talitonu le au anthropologists o Quechua na afua mai i le ogatotonu ma sisifo o le vaega ua taʻua nei o Peru. Na faʻaaogaina foi e le au Sipaniolo faʻataʻitaʻi Quechua e faʻasalalau atu le poto faʻalelotu i le faitau aofai o tagata e le tautatala Sipaniolo, lea i taimi faʻakolone le tele. O le Quechuismos o loʻo salalau foi i faitau aofai o tagata latou te le tautatala ai i le Quechua, ae o le Sipaniolo, ae o loʻo faʻaaoga upu ma o latou uiga i aso uma tautalaga.


E taua le maitauina e leai se gagana Quechua tasi ae o se aiga o gagana, o lona uiga, gagana e tutusa a latou amataga faʻasolopito ma, o le mea lea, fefaasoaaʻi le tele o upu pe i ai ni upu tutusa ma le tutusa tupuaga tupuʻaga (cognates) .

E mafai ona tautuaina oe:

  • Lexicon faʻaitulagi ma lexicon augatupulaga
  • Nofoaga (mai atunuʻu eseʻese)
  • Xenism

Faʻataʻitaʻiga o Quechuism

Faʻaaliga: I puipui, o loʻo faʻailoa mai ai le tusiaina o le upu i le Quechua o loʻo i ai nei.

  1. Achira (achira). Laʻau e ana le igoa faʻasaienisi Canna indica pe Canna alu i luga. O ona laulaʻau e faʻaaogaina e fai ai lhumitas ma tamales, o tuʻu masani Andes ipu.
  2. Alpaca (allpaqa). Manu e pei o le kamela, o lona igoa faʻasaienisi o Lama pacos Linneo. O le fulufulu manu o le alpaca e lelei ma malulu ma e faʻaaoga e faia ai ofu mafanafana.
  3. brochette aano o manu (antikuchu). Povi tunu, e masani ona sauni i luga o le faʻamoe. O le upu "anticucho" o loʻo faʻaaogaina faapitoa mo skewers o povi fatu.
  4. Calato (qʻara, qarashtu, qalla). O le upu uiga o le "lauulu" ma o faʻaaoga i le Sipaniolo o se upu uiga tutusa mo mauaina, le teteʻe pe faʻatusa o se upu uiga tutusa mo matitiva.
  5. Calincha (qharincha). Manly fafine, o lona uiga, o se fafine e i ai uiga na masani faʻatupuina i aliʻi.
  6. Malae pasiketipolo (kancha). O lenei upu ua faʻaaogaina i le Sipaniolo e sau mai Quechua, lea e faʻasino i se faʻatapulaʻaina o le fanua. I le Sipaniolo matou te faʻaaogaina e faʻailoa ai le laufanua filifilia mo se taʻaloga taʻaloga.
  7. Malae pasiketipolo pe tamai fanua (kamtsa). Gastronomic sauniuniga faʻavae i luga o sana vela. E masani ona tautua o se teuteuga.
  8. Fale ie (karpa). Upu faʻaaoga i atunuʻu eseʻese gagana Sipaniolo e faʻasino i le faleʻie.
  9. Faatoʻaga (chakra). Faʻatoʻaga poʻo se vaega o fanua vaomago o loʻo masani ona tu ai se fale.
  10. Chala (chhalla). Igoa na avatu i paʻu sana.
  11. Manuki I le tele o nofoaga i Latina Amerika o le auala lea e faʻaigoa ai tamaiti poʻo tama.
  12. Sana. Igoa taʻu i le maʻa.
  13. Chunchule pe chinchulín Ipu povi tunu (papakiu).
  14. Condor (kuntur). Manulele lapisi lapisi e nofo i le Andes Mountains.
  15. Gaucho (wakcha). I Quechua o lona uiga mativa ma matuaoti, ae sa faʻaaoga i Atenitina ma Iurukuei e faʻasino i tagata o le atunuʻu, e masani lava o mestizos. Muamua na faʻaigoa le igoa ia i latou aua o latou o fanau a tamaʻitaʻi fafine na maua fanau ma Creoles (suli o Spaniards) ma o le mea lea, o lo latou tama na toesea.
  16. Pasi (wawa). Pepe laiti.
  17. Valaʻau. Se ituaiga kamela e naʻo Amerika e iai.
  18. Paʻaga Inu e faia e ala i le tuʻuina o laulaʻau o se laʻau o le igoa e tasi. Tu ma aga o loʻo faʻaauau pea e oʻo mai i aso nei i atunuʻu eseese o Amerika Latina.
  19. Morocho (muruchʻu). Tagata e pogisa lauulu ma / pe paʻu.
  20. Nanay I Quechua o lona uiga o le "manuʻa", ae o aso nei o le upu ua faʻaaogaina e faʻailoa ai se milimili e faia e faʻatoʻafilemu ai le tiga, tele lava i tamaiti.
  21. Seevae tosotoso (ushuta). Ituaiga seevae e pei o se seevae seevae. E ui lava na faʻaaogaina e tagata faʻatoʻaga, o loʻo faʻaaogaina nei i palasitika, e tele lava o seevae mo le matafaga ma le tau mafanafana.
  22. Avocado. Igoa taʻu i le avoka i atunuʻu eseʻese.
  23. Pasa. O le fanua laugatasi e leai ni vao. I Atenitina o loʻo iai le itumalo faʻatasi ma lenei igoa.
  24. Tama. Tuber o se isi mea e taʻua o le pateta.
  25. Pi O fatu e aina e taua foi o pi ma pi.

Mulimuli ma:


AmericanismGallicismLatina
AnglicismSiamaniLusism
ArapiHellenismMekisiko
FaʻaolaIndigenismQuechuism
FaʻalavelaveItaliaVasquismos


Faasaina O Pou