Tutoʻatasi tutoʻatasi

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 15 Iuli 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
「National Anthem」Malo Saʻoloto Tutoʻatasi o Sāmoa - O Le Fuʻa o Le Saʻolotoga o Sāmoa
Ata: 「National Anthem」Malo Saʻoloto Tutoʻatasi o Sāmoa - O Le Fuʻa o Le Saʻolotoga o Sāmoa

Anotusi

E pei o le toeititi lava o malo Latina Amerika, o le Tutoʻatasi tutoʻatasi Na fausia ai se umi o talafaasolopito, faaupufai ma agafesootai gaioiga na faamutaina ala i lima i le Sipaniolo pule i luga o lenei malo o le konetineta o Amerika.

Fai mai le faiga Na amata i le osofaʻiga a Farani i le Malo o Sepania i le 1808, lea na faʻateʻaina ai le Tupu o Fernando VII. O lenei mea na faʻavaivaia ai le i ai o le Sipaniolo Pale i kolone ma na faʻaaogaina e le au malamalama Amerika malamalama e folafola ai lo latou le usitaʻi i le tupu faʻasalaga, ma faia ai laʻasaga muamua i le tutoʻatasi.

I le mataupu Mekisiko, o le muamua faʻaaliga faʻaaliali lagolagoina-tutoʻatasi gaioiga ua taʻua "Grito de Dolores", o Setema 16, 1810, na tupu i le aulotu o Dolores i le setete o Guanajuato, ae o le faifeau o Miguel Hidalgo y Costilla, faatasi ai ma Messrs. Juan Allende ma Juan Aldama, na tatagi logo o le lotu ma lauga i le aulotu e valaau mo le le malamalama ma le le usitai i le sui pule o New Spain.


O lenei gaioiga na muamua atu i le fouvalega a le militeli i le 1808 faasaga ia Viceroy José de Iturrigaray, o le na folafolaina le pule i le leai o le tupu aloaia; Peitai e ui lava ina taofiofi le pule faʻamalosi ma ua falepuipui taʻitaʻi, ae ua salalau atu le leo o le tutoʻatasi i isi taulaga o le Viceroyalty, ma ua atili ai ona faigata a latou manaʻoga, ina ua faʻatamaʻia ma sauaina i latou. O le mea lea, manaʻomia le toe foʻi mai o Fernando VII, o le au fouvale na o atu i manaoga loloto lautele, pei o le soloia o pologa.

I le 1810, o le tagata fouvale o José María Morelos y Pavón na valaauina malo tutoatasi i le Konekeresi o Anáhuac, lea o le a latou saunia ai le tutoʻatasi gaioiga ma lana lava tulafono faʻavae. O lenei faʻaauupegaina gaioiga na faʻaititia i taua taua i le vaitaimi o le 1820 ma toeititi lava faʻasalalauina, seia oʻo i le faalauiloaina o le Faavae o Cádiz i lena lava tausaga na faaleaogaina le tulaga o le lotoifale maualuluga, o ia na ia lagolagoina le Pule Sili seʻia oʻo i lena taimi.

Talu mai lena taimi, o le aufailotu ma le au faipule o New Spain o le a lagolagoina lautele le tutoʻatasi mafuaʻaga, ma, taitaia e Agustín de Iturbide ma Vicente Guerrero, oe na tuʻufaʻatasia le fouvalega taumafaiga taua i lalo o le lava fuʻa i le Fuafuaga o Iguala o 1821. I lena lava tausaga, Mekisiko tutoʻatasi o le a faʻaumatia., ma le ulufale atu o le Trigarante Army i Mexico City ia Setema 27.


Mafuaʻaga o le tutoʻatasi o Mekisiko

  • Le lafoaia o Ferdinand VII. E pei ona matou fai atu muamua, o le aveina o Sipaniolo e 'au a Napoleone ma le tuʻuina i luga o le nofoalii o le uso o Napoleon, o José Bonaparte, na mafua ai le le fiafia i kolone a Amerika, lea, i aso ua leva le fiafia i tulafono faʻatapulaʻa na faʻatulafonoina e le taulaga tele, na vaʻaia le avanoa e ia faʻalauiloa le teteʻe i le Spanish Spanish.
  • Le faʻasauā i le faiga o le caste. O le feteʻenaʻi pea o Creoles, mestizos ma Spaniards i New Spain, faʻapea foi ma le pagatia na faʻatonuina ai e le caste system le tagatānuu ma le au faifaʻatoʻaga, faʻapea foi ma le tolu seneturi o pulega faʻapope a Europa, o le eleele lelei na faʻatupuina mo le manaʻoga. ma le manaʻoga mo suiga lautele na mafua ai le fouvalega taumafaiga.
  • O le Bourbon toe fuataina. O le malo o Sepania, e ui lava i le lautele o Amerika kolone teritori, le lelei pulea ana mea totino ma leiloa le tele o le tamaoaiga o le Lalolagi Fou i le fesiitaiga o minerale ma punaoa i Europa. O le sailiga e faʻaonaponei nei faʻatonuga ma maua ai ni penefiti sili atu mai le tamaoaiga o New Spain, o le faʻasologa o toefuataiga i le faʻatautaiga o le kolone na faʻalauiloaina i le 18th seneturi, lea o le a faʻateteleina ai le faʻaletonuina o le olaga o tagata Amerika ma aʻafia tuusaʻo ai le tamaoaiga o tagata maualuluga o le atunuʻu.
  • Creole lotonuu ma Farani malamalama malamalamaaga. Na aʻoaʻoina i Pale, le aufaʻatau a le au Creole, na latou taliaina taligamalo a le Enlightenment, lea na sau mai le French Revolution. I lenei mea e tatau ona faʻaopopoina i ai le tauiviga faʻalemafaufau i le va o Mekisiko Creoles, o le na faʻaeaina le pule i luga o le faʻamaoni i le taulaga, ma le peninsular regency luga o Amerika teritori.O lenei Creole lotonuu na avea ma sao taua i le faʻalauteleina o le tutoʻatasi aitia.
  • Tutoʻatasi Amerika. O tuaoi lata mai o le Iunaite Setete, o latou tutoʻatasi mai le Malo o Peretania na faʻamaonia i le 1783, le Creoles o New Spain vaʻaia i lenei feteʻenaʻi se faʻataʻitaʻiga e mulimuli ai, faʻatupuina e le manumalo o Malamalama manatu i luga o le tuai Europa malo pulega.

Taunuuga o le tutoatasi o Mekisiko

  • Ole amataga ole kolone male amataga ole malo Mekisiko. I le maeʻa ai o le sefulutasi tausaga o le taua o le tutoʻatasi, na maua ai le tutoatasi o New Spain mai le peninsular metropolis, ma e le faʻailoaina lautele seʻia oʻo i le 1836. O le tauiviga mo le tutoʻatasi na faʻaauauina le First Mexico Empire, o se tupuʻaga Katoliko na tumau na o le lua tausaga. Fai mai o la latou lava teritori o le tasi a le Viceroyalty o New Spain ua mou atu, ma folafolaina Agustín de Iturbide o le emperor. I le 1823, i le lotolotoi o feteʻenaʻiga i totonu, na vavae ese Mekisiko mai Amerika Tutotonu ma folafolaina ia lava o se tutoatasi Republic.
  • Faʻamutaina o le pologa, lafoga ma pepa faʻamau. O le tutoʻatasi tutoʻatasi vaʻaia le taimi i le 1810 e faʻasalalau, ala i le Faʻamasinoga faasaga i le pologa, gavels ma faʻamau pepa o le ulu o le vaegaʻau fouvale, Miguel Hidalgo y Costilla, o le mafuaʻaga o le faʻamutaina o le pulega a tagata lautele, faʻapea foi ma lafoga ua tofiaina i mestizos ma tagata o le atunuʻu, o le faʻasaina o le galuega o pauta ma le faʻaaogaina o faʻailoga pepa. i pisinisi.
  • Faʻaiuga o le caste sosaiete. O le iʻuga o le feudal pulega a le kolone, lea na iloga i le va o tagata i o latou paʻu lanu ma o latou ituaiga tupuaga, faʻataga ai le amataga o le tauimasui tauiviga mo se sosaiete o tutusa i luma o le tulafono ma sili atu naʻo avanoa mo tagata faʻasaua.
  • Taua i le va o Mekisiko ma le Iunaite Setete. O le vaivaiga o pulega fou a le malo tutoatasi o Mekisiko e leʻi iloa pe faʻafefea ona fetaiaʻi ma le faʻateleina o manaʻoga o le Iunaite Setete, o latou tagi mo taui mo le faʻafanoga na tupu ia Texas (lea na folafolaina tutoʻatasi i le 1836 ma fesoasoani Amerika) i le taimi o le Taua o le Tutoʻatasi, taʻitaʻiina i le 1846 i se taua feteʻenaʻi i le va o uma atunuʻu: le Amerika Faʻalavelave i Mekisiko. O i latou na muaʻi faʻaalia latou lava o ni paʻaga o tutoʻatasi Mekisiko na le gaoia le itu i matu o le latou teritori: Texas, Kalefonia, Niu Mekisiko, Arizona, Nevada, Colorado ma Iuta.
  • Le fiafia ile faʻamoemoe ole faʻasoa oa. E pei o le tele o malo fou a Amerika, o le folafolaga o le lelei o le tufatufaina o tamaoaiga ma le tutusa o agafesootai avanoa na le fiafia i le faatamaoaigaina o le lotoifale maualuga, oe na le toe tali atu ia Sepania ae na mananao e faatumauina se tulaga taua tulaga quo o ni taitai o le sosaiete o le lalolagi. O lenei mea o le a mafua ai feeseeseaiga i totonu ma feteʻenaʻiga i totonu mo tausaga a sau.



Filifiliga

E fia fuaiupu ei ai se parakalafa
Falaoamata atoa