Karbohidate (ma a latou galuega)

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 12 Iuli 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
Karbohidate (ma a latou galuega) - Encyclopedia
Karbohidate (ma a latou galuega) - Encyclopedia

Anotusi

O le gaʻo, lauiloa o gaʻo gaʻo poʻo gaʻo gaʻo, o mea taua ia o le biomolecules e faʻatupu ai le malosi i mea ola i se vave ma faʻavae auala, o le mafuaʻaga na latou iai i le faʻavaeina o laʻau, manu ma pulou.

O le gaʻo gaʻo ua faia aʻe ai tuufaatasiga atomika Carbon, Hydrogen ma Oxygen, faʻatulagaina i se carbonic filifili ma tele faʻapipiʻi faʻagaioia vaega, pei o le carbonony poʻo le hydroxyl.

Lea le faaupuga "Karbohidate" e le o saʻo lelei, talu ai e le o se fesili o hydrated carbon molemoa, ae o loʻo tumau pea ona o lona taua i le faʻamaumauga mauaina o lenei ituaiga vailaʻau vailaʻau. E masani ona taʻua o suka, saccharides, poʻo gaʻo gaʻo.

O le molemole fusi o gaʻo e malosi ma sili ona malosi (o ituaiga covalent), o le mafuaʻaga na latou fausia ai le ituaiga o malosiʻaga teu tutusa lelei i le kemisi o le ola, avea ma vaega o tele biomolecules pei o porotini pe lipid. E faʻapena foi, o nisi o latou e avea ma itu taua o le sela sela o laʻau ma le cuticle o arthropods.


Tagaʻi foʻi: 50 Faʻataʻitaʻiga o Karbohidate

E vaevaeina Karbohidate i:

  • Monosaccharides. Fausia e le tasi molemula o suka.
  • Disaccharides. Tuufaatasi o lua suka mole mole faatasi.
  • Oligosaccharides. Fausia i le tolu i le iva suka mole mole.
  • Polysaccharides. O filifili uumi uumi e aofia ai le tele o molemole ma e taua ni vailaʻau oona e tuʻuina atu i le fausaga poʻo le teuina o le malosi.

Faʻataʻitaʻiga o gaʻo ma mea latou te aoga

  1. Kulukose. Isomeric molemole (faʻaeeina i le tutusa elemeni ae eseʻese tusiata) o fructose, o le sili ona tele tuufaatasi i le natura, ona o le autu o le malosiaga i le sela tulaga (ala i lona catabolic oxidation).
  2. Ribose. O se tasi o vaega taua mo le ola, o se vaega o le fausiaina autu o vailaʻau pei o ATP (adenosine triphosphate) poʻo le RNA (ribonucleic acid), taua mo sela toe gaosia.
  3. Deoxyribose. O le suia o le vaega hydroxyl e le hydrogen atoma e faʻatagaina le ribose e liua i le deoxysugar, e taua tele e tuʻufaʻatasia ai le nucleotides e fausia ai filifili DNA (deoxyribonucleic acid) o loʻo iai le faʻamatalaga lautele a le mea ola.
  4. Fructose. O loʻo iai i fualaʻau ma fualaʻau, o le mole mole ole kulukose, faʻatasi ai ma le suka e masani ai.
  5. Glyceraldehyde. O le muamua monosaccharide suka na maua e photosynthesis, i le taimi o lona pogisa vaega (Calvin cycle). O se vavalalata laʻasaga i le tele o auala o suka suka.
  6. Galactose. O lenei suka faigofie ua liua i le suka i le ate, ma e avea o se felauaiga malosi. Faatasi ai ma lenei, e fausia ai foi le lactose i le susu.
  7. Glycogen. E le mafai ona faʻasalalauina i le vai, o lenei malosiʻaga faʻapolopolo polysaccharide e tele i maso, ma i se laʻititi tulaga i le ate ma e oʻo lava i le faiʻai. I tulaga e manaʻomia ai le malosi, e faʻamama e le tino e ala ile hydrolysis i totonu ole kulukose fou e faʻaalu.
  8. Lactose. Tuufaatasi o le tuufaatasiga o galactose ma kulukose, o le faavae suka i susu ma susu susu (sisi, yogurt).
  9. Eritrosa. Nei i le photosynthetic gaioiga, o loʻo i ai i le natura na o D-erythrose. O se suka soluble lava ma se foliga vaʻai.
  10. Cellulose. Tuufaatasia o kulukose iunite, o le sili ona tele biopolymer i le lalolagi, faatasi ai ma chitin. O alava o sela sela o laʻau o loʻo faia ai, ma maua ai le lagolago, ma o mea masani a le pepa.
  11. Mālamalama. E pei ona faia e le glycogen se tupe faaleoleo mo meaola, e faʻapea foi ona faia e le masoa mo fualaʻau. O se macromolecule o polysaccharides pei o amylose ma amylopectin, ma o le malosiaga o le punavai sili faʻaumatia e tagata ia latou masani meaai.
  1. Chitin. O le a le mea e fai e le cellulose i sela o laʻau, o le chitin e faia i puloua ma genropods, ma maua ai le malosi faʻavae (exoskeleton).
  2. Fucosa: Monosaccharide e avea o se taula mo filifili suka ma e taua mo le tuʻufaʻatasia o le fucoidin, o le polysaccharide mo faʻaogaina vailaʻau.
  3. Ramnosa. O lona igoa e sau mai le laʻau na muamua aumai ai (Rhamnus fragula), o se vaega o le pectin ma isi laʻau o loʻo faʻatumu i le vailaʻau, faʻapea foi ma meaola ninii e pei o le mycobacteria.
  4. Glucosamine. Faʻaaoga e fai o se meaʻai faʻaopopo i le togafitia o faʻamaʻi rheumatic, o lenei amino-suka o le sili tele monosaccharide o loʻo i ai, i totonu o sela sela o fungi ma i atigi o le arthropods.
  5. Taulaga. E lauiloa foi ole suka masani, e tele na maua ile natura (meli, sana, suka suka, beets). Ma o le sili ona taatele suamalie i le tagata meaai.
  6. Stachyose. E le faʻatagaina e tagata, o se tetrasaccharide oloa o le tuʻufaʻatasia o kulukose, galactose ma fructose, o loʻo maua i le tele o fualaʻau ma laʻau. E mafai ona faʻaaogaina o se suamalie suamalie.
  7. Cellobiose. O le faʻalua suka (lua glucose) e aliali mai i le taimi o le leiloa o le vai mai le cellulose (hydrolysis). E le saoloto o ia i le natura.
  8. Matosa. Malt suka, faia mai i lua kulūkose kulūkose, o loʻo iai le maualuga tele le malosi (ma glycemic) avega, ma e maua mai fualaʻau karite tupu, pe ala i le hydrolysis o faʻamaʻa ma glycogen.
  9. Psycho. Monosaccharide seasea tupu i le natura, mafai ona tuʻua ese mai le vailaʻau psychofuranin.E maua ai le sili atu le malosi nai lo sucrose (0.3%), o le mafuaʻaga lea e suʻesuʻeina ai o se meaʻai suia i le togafitiga o glycemic ma lipid faʻaletonu.

E mafai ona latou tautuaina oe:


  • Faʻataʻitaʻiga o Lipida
  • O le a le mea e faʻatino e polotini?
  • O a ni elemeni sailia?


Manaia Tala

E fia fuaiupu ei ai se parakalafa
Falaoamata atoa