Saofaga a Isaac Newton

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 20 Iuli 2021
Faafouga Aso: 13 Mae 2024
Anonim
Saofaga a Isaac Newton - Encyclopedia
Saofaga a Isaac Newton - Encyclopedia

Isaac Newton (1642-1727) o se Peretania physicist, matematika, astronomer na faia tele saienitisi saofaga. O ia o se tasi o atamai silisili i le lalolagi talafaasolopito.

O Newton sa lelei tele i le vaega o le fisiki, numera, optics, ma le astronomy. O ana sailiga na suia ai le ala o le iloaina ma malamalama i le atulaulau. Faʻatasi ai ma ana autu sailiiliga o: o tulafono o le lafo, o le tulafono o le gravitation lautele ma le talitonuga o lanu.

O Newton o se vaega o le fouvalega faʻasaienisi na amata i le vaitaimi o le Renaissance ma suʻesuʻega ma sailiiliga a le saienitisi o Nicolás Copernicus. O lenei na faʻaauauina lona evolusione ma saofaga a Johannes Kepler, Galileo Galilei; ona sosoʻo ai lea ma Isaac Newton. I le seneturi lona 20, na ave ai e Albert Einstein le tele o ana aʻoaʻoga e atiaʻe ai ni mea maoae na mauaina.

  • E mafai ona fesoasoani ia oe: Fouvalega faasaienisi
  1. Tulafono o lafo faatu a Newton

O tulafono mo le lafo na faia e Isaac Newton i lana galuega: Philosophiæ naturalis principia mathematica (1687). O nei tulafono na faʻavaeina ai faʻavae mo se malamalamaaga fesuisuiaʻi o le vasega masani, o le lala o le fisiki e suʻesuʻeina amio a tino i le malologa poʻo le feoaʻi i le maualalo o saoasaoa (faʻatusatusa i le saoasaoa o le malamalama).


O loʻo faʻamatalaina i tulafono le faʻatatauina o soʻo se lafo a se tino i lalo o tulafono tetele e tolu:

  • Tulafono muamua: Tulafono o le le fia ola. Soʻo se tino e tumau pea i lona setete malologa seʻi vagana se isi malosiaga faʻamalosi atu ia te ia. O lesi foi mea: Afai e taofi se taʻavale ma tape le afi, o le a tuʻu seʻi vagana se mea e aveese.
  • Tulafono lona lua: Faʻavae taua o le malosi. O le malosi faʻamalosia luga o se tino e faʻatusatusa i le faʻavavevave o le ai ai. O lesi foi mea: Afai e kiki e se tagata se polo, o le a alu pea le polo i le tele o le faʻaaogaina o le malosi i le kiki.
  • Tulafono lona tolu: Tulafono o gaioiga ma tali atu. A faʻamalosi se malosiʻaga i luga o se mea faitino (pe i ai pe leai se gaioiga), na te faʻaaogaina le tutusa aofaʻi o le malosi i le muamua. O lesi foi mea: SA paʻu faʻafuaseʻi se tagata ma le puipui, ona faʻamalosia lea e le pa le tagata i luga o le pa.
  1. Tulafono o le kalave

O le tulafono o le kalave na fautuaina e Newton ma faʻamatalaina le vavalalata vavalalata i le va o tino eseese ma tele. Na faavae Newton i ana tulafono o le lafo e finau ai o le malosiʻaga togisala (malosi o loʻo faʻatosina mai ai tino e lua) e fesoʻotaʻi ma le: le va i le va o nei tino e lua ma le tele o tino taʻitasi. O le mea lea, o le gravitational malosiʻaga e faʻatusatusa i le oloa o le tele vaevaeina i le mamao i le va o latou sikuea.


  1. Natura Corpuscular o le malamalama

E ala i le ulufale atu i le matata o optics, Newton faʻaalia o le malamalama e le o aofia ai galu (e pei ona talitonuina) ae o vaega (na ia taʻua o tino maliu) lafoina i le saoasaoa tele ma i se laina saʻo mai le tino e faʻamalamalamaina malamalama. O lenei manatu sa faʻaalia e Newton i lana galuega: Opticks o loʻo ia suʻesuʻeina ai le faʻasolosolo, toe teʻi ma faʻasalalau le malamalama.

Peitai, o lona talitonuga sa taʻufaatauvaaina ae fiafia i le galu teori o le malamalama. Naʻo le 20 seneturi (ma le alualu i luma i le aofaʻi o masini) na mafai ai ona faʻamatalaina le vaʻaiga o le malamalama e pei o se vaega, i nisi tulaga, ma o se galu, i isi tulaga.

  1. Autu o lanu

O le nuanua o se tasi o mataʻupu sili ona maoaʻe o talaʻiga a Newton. Na iloa e lenei saienitisi o le malamalama na sau mai le la aʻo paepae le malamalama na liu lanu eseese e fausia ai le nuanua.

Na ia siakiina faʻaaoga ai le prisma i totonu o se potu pogisa. Na ia faʻatagaina le utupoto o le moli i se isi tuʻinanau i totonu o se pu. O lenei na ati i totonu o se tasi o foliga o le prisma ma sa vaevaeina i lanu lanu ma itu eseese.


Na faʻaaoga foi e Newton le mea e taʻua o le Newton's disk, o se liʻo ma vaega e vali mumu, moli, samasama, lanumeamata, cyan, lanumoana ma le lanu viole. E ala i le viliina o le disc i le maualuga saosaoa, o lanu tuʻufaʻatasia e fai papaʻe.

  1. Telefoni fou a Newtonian

I le 1668, na faʻalauiloa mai ai e Newton lana telesekope faʻaata na faʻaaoga ai faʻata ma faʻata. Seʻia oʻo i lena taimi, sa faʻaaogaina e saienitisi ni televise faʻasaʻo, lea e tuʻufaʻatasia ai prisma ma tioata e mafai ai ona faʻateleina le ata e vaʻai ai i se mamao mamao.

E ui lava e le o ia le muamua na galue ma lenei ituaiga o matatioata, ua faʻamanuiaina o ia i le faʻaatoainaina o le mea faifaaili ma faʻaaogaina faʻata parabolic.

  1. Foliga o le Lalolagi

Seʻia oʻo i lena taimi, ma faʻafetai ile sao ma mea na maua e Nicolás Copernicus ma Galileo Galilei, na talitonu o le Lalolagi o se lalolagi lelei atoatoa.

Faʻavae i luga o le mea moni o le lalolagi faʻasolosolo i luga o lana ia au ma le tulafono o le kalave, na faʻaaogaina e Newton le numera ma ave le mamao mai vaega 'eseʻese o le lalolagi i lona ogatotonu. Na ia mauaina o nei fuataga e eseese (o le lautele o le equator e umi atu nai lo le lautele mai le pou i le pou) ma maua ai foliga faataamilo o le Lalolagi.

  1. Saosaoa o leo

I le 1687 na lolomi ai e Newton lana talitonuga e faʻapea: Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, lea na ia taʻua ai o le saoasaoa o le leo e le faalagolago i lona malosi poʻo le tele, ae i luga o le tino meatotino o le suavai lea e auala ai. O lesi foi mea: Afai e faʻapipiʻi se leo i lalo o le sami o le a malaga i se saoasaoa ese nai lo pe a faʻailoa i le ea.

  1. Tulafono faʻavevela vevela

O lenei tulafono ua taʻua o le tulafono a Newton o le faʻamaluluina, o loʻo taua i lenei tulafono, o le leiloa o le vevela e se tino, e faʻatusatusa i le eseesega o le vevela o loʻo i ai i le va o lena tino ma ona siʻosiʻomaga.

O lesi foi mea: PO O LEO se ipu vai vevela o le a faʻaliliua vave i le potu vevela o le 10 ° nai lo le potu vevela o le 32 °.

  1. Fuafuaina

Na alu Newton i le calculus laiti. Na ia taʻua lenei fua faatatau fesuiaʻiga (o le a le aso tatou te taʻua ai o mea e maua mai ai), o se mea faigaluega e fesoasoani e fuafua ai taamilosaga ma piʻoga. I le amataga o le 1665 na ia mauaina ai le binomial theorem ma atiaʻe ai mataupu faʻavae o le eseʻesega ma le taua o le calculus.

E ui o Newton na muamua mauaina nei mea na mauaina, ae o le Siamani numera, o Gottfried Leibniz, o le, ina ua mauaina le calculus na o ia lava, na lolomiina ana mea na maua i luma o Newton. O lenei mea na latou maua ai se finauga e leʻi muta ai seʻia oʻo ina maliu Newton i le 1727.

  1. Talu

I lana galuega: Philosophiae Naturalis Principia MathematicaNa faamatala e Newton le galuea o tai pei ona tatou iloa nei. Na ia iloaina o le suiga o tai ua mafua mai i malosiaga o le kalave na faia e le La ma le Masina i luga o le Lalolagi.

  • Faʻaauau ma: Fesoasoani a Galileo Galilei


Lauiloa I Le Aso

Faʻamatala upu
Epicene Nouns
Upu ma le nauna nauna