Meaola ninii

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 11 Iuli 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
Child of Man
Ata: Child of Man

Anotusi

A microorganism o le biology system e faʻatoa mafai ona vaʻaia ma se microscope. E taʻua foi microbe. Latou te gafatia ona toe gaosia e latou lava, o le mea lea o lo latou faʻapitoa mo se siama poʻo siama e faʻateleina ma osofaʻia le puipuiga o le tino o le mea ola o loʻo ola ai.

E tusa ai ma lona faʻalapotopotoga faʻavae, o le tulagalua (E le pei o isi mea ola e pei o manu poʻo laʻau).

Eseese meaola niniʻi e mafai ona valaʻauina totoga tasi sela pe multicellular e le fesoʻotaʻi le tasi i le tasi, o lona uiga o lena mafai ona latou maua tele foliga ma eseese ituaiga.

Ina ia faia se eseesega e mafai ona fai mai o loo i ai prokaryotic unicellular microorganisms (le mea o le a latou tu ai siama) ma le eukaryotes, o fea o i ai protozoa, pulou, limulimu ma e oʻo foi i meaola oona pei o vairusi.


E mafai ona tautuaina oe: Faʻataʻitaʻiga o Eukaryotic ma Prokaryotic Cells

E leai se leaga ma faʻamalieina meaola ninii

O nisi o meaola niniʻi e tulaʻi mai ona o le leaga o taumafa. Peitaʻi, e leʻo meaola uma e aliaʻe mai le pala o meaʻai e leaga. E i ai na, pei o na e faʻafefeteina ituaiga eseese o sisi, sosisi, yogurts, ma isi e manatu meaola laiti e le afaina pe aoga.

I leisi itu o loʻo iai meaolaola leaga lea e taʻua o microbes pathogenic. Nei mafai ona vaevaeina i siama, vairusi ma protozoa.

Tagaʻi foʻi: Faʻataʻitaʻiga o le Protozoa

Nofoaga

O le muamua ma le lona lua e mafai ona maua i luga poʻo eleele eleele, ae o le lona tolu (sili lauiloa o siama) naʻo vai papau e maua ai.


Taunuuga o microorganisms i tagata ola

E tusa o le faʻaleagaina mafua mai meaola ninii pathogenic E mafai ona fai mai o na microbes mai le kulupu o le protozoa, o lona uiga o le siama faatusatusa i siama.

Tagaʻi foʻi:Faʻataʻitaʻiga o Parasitism

Faʻataʻitaʻiga o meaola ninii

Lenei o le lisi ma igoa o microorganisms:

  1. Herpes simplex virus - malulu tiga (siama)
  2. Siama puipuia o le tagata - AIDS (siama)
  3. Rhinovirus - fulū (siama)
  4. H1N1 (siama)
  5. Rotavirus - Mafuaʻii le manava tata (siama)
  6. Mycobacterium tuberculosis (siama)
  7. Escherichia coli - E maua ai le manava tata (siama)
  8. Proteus mirabilis (faʻamaʻi pipisi auala)
  9. Streptococcus pneumoniae (mafua ai le niumonia)
  10. Haemophilus fulū (mafua ai meningitis)
  11. Beta hemolytic streptococci (tonsillitis)
  12. Papilloma siama - oona (siama)
  13. Fefete (pulou)
  14. Fuafua (fungus)
  15. Nanoarchaeum Equitans (faʻataʻitaʻiga)
  16. Treponema Pallidum (siama)
  17. Thiomargarita Namibiensis (siama)
  18. Giardia lamblia (Protozoan microorganisms)
  19. Amoebas (Protozoan microorganisms)
  20. Paramecia (Protozoan microorganisms)
  21. Saccharomyces Cerevisiae (fungus faaaoga e fai ai uaina, falaoa ma pia)



Manaia

Faʻalavelave
Le faʻamaoni