Feololo le vevela

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 13 Iuli 2021
Faafouga Aso: 11 Mae 2024
Anonim
You Can’t Find This Recipe Even In Restaurants!! This Is The Best Recipe I’ve Made In My Life.
Ata: You Can’t Find This Recipe Even In Restaurants!! This Is The Best Recipe I’ve Made In My Life.

Anotusi

O le siosiomaga overheating ole faʻateleina ole averesi ole vevela ole lalolagi. E tupu lenei mea pe a faʻapea e i ai ni kasa (taʻua o kasa vevela) o loʻo taofia le vevela mai ave o le la e faʻasaʻolotoina i le ea. O lesi foi mea: carbon dioxide, methane, nitrogen oxides.

Tele o mea ua manatu o kasa oona e masani ona i ai i le ea ma e talafeagai. Nei taofia vaega o le la radiation (infrared poʻo le umi galu radiation) e tausia se averesi vevela talafeagai mo nofoia le lalolagi e pei ona tatou iloa ai (a aunoa ma nei kasa, o le paneta vevela o le a sili maualalo maualalo). O lenei mea e tupu e masani ai ma e lauiloa o le greenhouse aafiaga.

Peitai, talu mai le suiga o falefaigaluega ma ona o gaioiga a tagata (alamanuia, felauaiga, vaomatua, susunuina o afi oona) o le faamatuu atu i le ea o nei kasa ma isi vailaʻau vailaʻau o loʻo taofia le vevela ma fesoasoani i le soʻona vevela. O lenei mea e tau atu ai i le vevela o le lalolagi lea e mafua ai suiga o le tau i le lalolagi (liusuavai, siitia le maualuga o le sami, suiga o le vevela).


  • E mafai ona fesoasoani ia te oe: kasa oona

Kasa faʻanatura e mafua ai ona soʻona vevela le ea

  1. Carbon dioxide (CO2): O se kesi e tupu faʻalenatura i le ea, ae o lona i ai na faʻateleina i le tele o tausaga talu ai. O lenei mafuaʻaga e mafua mai i le susunuina o fafie ma fafie vao, ona o loʻo mitiia fualaʻau CO2 mo photosynthesis. O lea tausaga ma lea tausaga, ua faʻamautu ai foʻi ma faamaumauga fou mo le iai o lenei kesi i le ea (tusa ma le 3 vaega i le miliona i le tausaga).
  2. Methane (CH4): O se kesi e tupu faʻalenatura o se iuga o le pala o meaola, ae e gaosia foʻi e gaioiga a le tagata e pei o kesi ma meaʻai gaosi ma faʻatafunaina otaota. E maua i le ea i se vaega maualalo ifo nai lo le CO2. O lona umi i le ea e puʻupuʻu ae e matua malosi lava lona faʻavevelaina.
  3. Ozone (O3): O se kesi maua i le stratosferu ma mitiia vaega o le la ultraviolet radiation (lea e afaina ai le biospera), lea e faʻatagaina ai le ola i le lalolagi. O le osone e latalata i le lalolagi (tropospheric ozone) e leʻo tuʻuina saʻo atu i le ea, ae na fausia e ala i ata faʻataʻitaʻi ma e i ai ni faʻafitauli leaga mo le soifua maloloina o tagata ola.
  4. Nitrogen oxides: Faia i kasa eseese. E masani lava ona faʻapipiʻi (e le afi vaomatua, faʻamaʻa o siama) ma gaioiga a le tagata (susunuina o afi eletise, afi o le koale, suauʻu poʻo kasa masani).
  5. Vai ausa: O se elemeni taua i le siosiomaga e gaosia masani o se iuga o le ausa. E masani ona manatu o se faʻateleina o isi kasa vevela, talu ai o le faʻateleina o le carbon dioxide e maua ai le siʻitia o le vevela o le lalolagi ma faʻateleina ai le ausa o le vai i le ea. Talu ai o le ausa o le vai o se kesi vevela foi, e aumaia ai le faʻateleina o le vevela o le lalolagi.

Kasa gaosia e le tagata e mafua ai le soona vevela o le ea

  1. Chlorofluorocarbons (CFCs): O vailaʻau vailaʻau o loʻo i ai le vailaʻau oona, fluorine ma le kaponi. Nei e le maua masani ae na fausiaina chemically e le tagata. CFCs na faʻaaogaina i le gaosia o aerosols ma i pusaaisa ma malulu malulu. A oʻo loa kesi i le stratosferu, ona faʻasaʻoloto lea o le chlorine ma o le mafuaʻaga lea mo le faʻaleagaina o le vaega o le osone. Na matua faasaina i le 2010.
  2. Hydrofluorocarbons (HFC): O vailaʻau vailaʻau na faʻaaogaina e sui ai le CFC (talu ai na aʻafia tele le vaega ole osone). Peitai, HFCs i ai se sili faʻavevela mana ma o lea aafia ai le faʻafuaseʻi aafiaga.
  3. Sulfur hexafluoride (SF6): O kesi gaosi e faʻaaogaina tele e avea o se eletise faʻatonu mo mea faigaluega i pisinisi. Ona o lona maualuga maualuga, e le mafai ona alu i luga o pito i luga o le ea ae fesoasoani i le greenhouse aafiaga ona o lona maualuga tumau i le ea. I le maualuga o le vevela e pala i mea oona pei o le sulfur dioxide (faʻasaʻolotoina i le ea, e nafa ma timuga acid).
  • E mafai ona fesoasoani ia te oe: Faʻaleagaina o le ea



Manaia Lomiga

Fuafuaina
Italia