Nofoaga masani a Maya

Tusitala: Laura McKinney
Aso O Foafoaga: 1 Apelila 2021
Faafouga Aso: 16 Mae 2024
Anonim
Masani Maani Laal Chundadi | New Pravin Luni Song | Gujarati Devotional Song
Ata: Masani Maani Laal Chundadi | New Pravin Luni Song | Gujarati Devotional Song

Anotusi

O le maya sa muaʻi-Hispanic Mesoamerican malo na i ai mai le 2000 tausaga ae leʻi oʻo ia Keriso seʻia oʻo i le 1697, o nofoia le teritori o sautesisifo Mexico ma matu o Amerika Tutotonu: o le atoa Yucatan Peninsula, atoa o Guatemala ma Belize, faʻapea foʻi ma se vaega o Honduras ma El Salvador.

O lona iai i totonu o le American Aboriginal culture na faʻamamafaina ona o lona faigata ma alualu i luma aganuu faiga, lea e aofia ai glyphic metotia tusitusi (na o le atoa atinaʻe tusitusiga tusitusiga, i se faʻaopopoga, i uma muamua Columbian Amerika), o faatufugaga ma tusiata fale, o le numera (oi latou ia na muamua faʻaaogaina matua leai) ma le sailiga o fetu.

O le tele Maya malo-setete faʻaalia taua fausiaina gafatia e ui lava na latou tuputupu ae aunoa ma muamua fuafuaina, faataamilo i le sauniga tutotonu na avea ma a latou au. Na fesoʻotaʻi le tasi i le isi e ala i fesoʻotaʻiga tau fesoʻotaʻiga, lea i le tele o seneturi na faʻatupuina ai tauvaga faʻapolokiki na mafua ai le tele o taua.


Tupu tupuaga ma peteriaka tupu tupu i la latou aganuu, faʻapea foi ma taulaga tagata, mummification, ma sauniga faʻapitoa polo. Sa i ai la latou lava kalena sisitema, o loʻo faʻasaoina pea i aso nei. Ma e ui lava na latou matele i le faʻamaumauina o latou talaʻaga ma tusia i lalo a latou aganuʻu, o le tele o la latou aganuʻu na le mafai ona toe mauaina ona o se faʻaiuga o le saua o le Sipaniolo faʻatoʻilaloina.

E ui lava i lea, o taimi lata mai o le gagana Maya ma a latou ituaiga o galuega taulima o loʻo tumau pea i le tele o pitonuʻu o Gatemala ma Chiapas, Mekisiko.

Talafaʻasolopito o tagata Maya

O le talaʻaga o le Maya e suʻesuʻe faʻavae i luga o le fa vaitaimi taua, e pei o:

  • Vaitaimi muamua (2000 BC-250 AD). O lenei amataga vaitaimi tupu mai i le faʻaiuga o le archaic vaitaimi, lea na faʻatuina ai e le Mayans ma atiaʻe faʻatoʻaga, ma faʻatupuina ai le agavaʻa talafeagai. Lenei vaitau i lea suiga ua vaevaeina i totonu o vaitau laiti: Early Preclassic (2000-1000 BC), Middle Preclassic (1000-350 BC) ma Late Preclassic (350 BC-250 AD), e ui o le saʻo o nei vaitau e masalosalo. tele faʻapitoa.
  • Vaitaimi masani (250 AD-950 AD). Vaitaimi o le fuga o le aganuu Maya, lea na manuia ai le tele o taulaga Maya ma faaalia ai le malosi faatufugaga ma aganuu atamai. Sa i ai le faapolokiki polarization faataamilo i le taulaga o Tikal ma Calakmul, lea na iu lava ina taitai atu ai i le pa'ū faaupufai ma le lafoaia o taulaga, faapea foi ma le iuga o le tele dynasties ma le faʻatasiga i matu. Lenei vaitau ua vaevaeina foi i le laiti vaitaimi: Early Classic (250-550 AD), Late Classic (550-830 AD) ma Terminal Classic (830-950 AD).
  • Vaitaimi Postclassic (950-1539 TA). Na vaeluaina i se amataga amata (950-1200 AD) ma le tuai postclassic (1200-1539 AD), o lenei vaitaimi e iloga i le pa'ū o sili Maya aai ma le paʻu o la latou tapuaiga, mafua ai le tulaʻi mai o fou nofoaga tutotonu o le taulaga latalata i le talafatai ma vai punaoa, i le afaina ai o le maualuga. O nei taulaga fou na faʻatulagaina i se fono e sili atu pe laʻititi, e ui lava i le mea moni o le taimi o le faʻafesoʻotaʻiga muamua ma le Sipaniolo i le 1511, o se seti o itumalo ma se tu ma aga masani ae o se eseʻesega sosaiete-faaupufai.
  • Vaitaimi o fesoʻotaʻiga ma Sipaniolo manumalo (1511-1697 AD). O lenei vaitau o feteʻenaʻiga i le va o Europa osofaʻiga ma aganuʻu Maya na faʻalauteleina i le tele o taua ma le faʻatoilaloina o taulaga o lenei malo, faʻavaivaia e feteʻenaʻiga i totonu ma taulaga faʻafuaseʻi. Ina ua maeʻa le paʻu o le Aztecs ma le malo o Quiché, na faʻatoʻilaloina ma faʻaumatia le au Maya e tagata faʻatoilaloina, ma tuua ai sina vaega o a latou tu ma aga ma agaifanua. O le mulimuli tutoatasi Maya aai, Nojpetén, pau i le au talimalo a Martín de Urzúa i le 1697.

Nofoaga autu o sauniga faʻa Maya

  1. Tikal. O se tasi o nofoaga tetele ma autu o taulaga o le malo o Maya, o aso nei o loʻo avea pea ma nofoaga faʻavae nofoaga mo tagata atamamai o lenei aganuʻu ma measina o tagata talu mai le 1979. O lona igoa Maya o Yux Mutul ma o le a avea ma laumua o se tasi o malo sili ona malosi a Maya, e ese mai i le tupu o lona laumua o Calakmul. Atonu o le sili aʻoga aʻoaʻoina ma sili ona malamalama Mayan taulaga i le lalolagi.
  2. Copan. O loʻo tu i sisifo o Honduras ile matagaluega ole igoa lava lea e tasi, nai kilomita mai le tuaoi ma Guatemala, o lenei nofoaga faʻale sauniga Maya na avea muamua ma laumua o se malo malosi o le vaitaimi masani a Maya. O lona igoa Maya o le Oxwitik ma o lona pa'ū na faʻataʻatia i le tautoulu o le Tupu Uaxaclajuun Ubʻahh Kʻawiil i luma o le Tupu o Quiriguá. O se vaega o le nofoaga o tala eli sa faaleagaina e le vaitafe o Copán, ma o le mafuaaga lena i le 1980 na aveeseina ai le vai e puipuia ai le nofoaga, folafolaina o le World Heritage Site i lena lava tausaga e UNESCO.
  3. Palenque Valaʻauina i le gagana Mayan 'Baak', na tu ai i le mea ua avea nei ma munisipale o Chiapas, Mekisiko, latalata i le Usumancita vaitafe. O se taulaga feololo i le taulaga o Maya, ae taʻutaʻua mo ana measina faatufugaga ma fausaga, lea e tumau e oʻo mai i le aso. Ua fuafuaina e na o le 2% o le eria o le taulaga anamua ua lauiloa, ma o le isi o loʻo ufitia e le togavao. Na faalauiloaina o le World Heritage Site i le 1987 ma o aso nei o se taua archaeological nofoaga.
  4. Izamal. Lona igoa Maya, Itzmal, o lona uiga o le "sau mai le lagi", ma o aso nei o se taulaga Mekisiko lea e faʻatasia ai aganuʻu tolu o talaʻaga o le itulagi: muamua-Columbian, colonial ma aso nei Mekisiko. O le mafuaaga lena ua taʻua o le "O le taulaga o aganuu e tolu". O loʻo tu ile 60km mai Chichen-itzá, i ona siʻosiʻomaga e iai 5 Mayan pyramids.
  5. Dzibilchaltún. O lenei igoa Maya na te faʻaliliuina le "nofoaga o loʻo tusia ai le maʻa" ma faʻailoa ai se nofoaga tutotonu o sauniga faʻa-Maya i aso nei, o se nofoaga o toega o mea, o loʻo tu i totonu o le National Park latalata i le taulaga Mekisiko o Mérida. O le Xlacah cenote o loʻo i ai, o le sili ona taua i le eria ma na ofoina atu i le Maya e oʻo i le 40 mita o le loloto o le vai; faʻapea foʻi ma le Malumalu o Tamai Fafine, lea na maua ai ata o le omea Maya e fitu ma le tele o mea faigaluega o le taimi.
  6. Sayil. O loʻo tu i le Setete o Yucatán, Mekisiko, o lenei nofoaga tutotonu o le aufaifaatoʻaga a Mayan na faatuina ile 800 AD, ile faaiuga ole vaitaimi masani a le klasik. O toega o le Sayil Palace o loʻo totoe, faʻapea foi ma le Pyramid o Chaac II ma le isi 3.5 km o nofoaga o talaʻaga.
  7. Ek Balam. O loʻo tu foi i Yucatán, Mekisiko, o lona igoa o lona uiga o le "black jaguar" i Maya ma talu mai lona amataga i le 300 TLM. o le a avea ma sili ona mauoa laumua i totonu o se maualuga tele itulagi, o lona igoa Maya o 'Talol', ae na faavaeina e tusa ai ma tusitusiga paia e Éek'Báalam po o Coch CalBalam. O loʻo faʻaalia mai ai fausia e 45 mai le vaitaimi, e aofia ai le acropolis, o se fale lapotopoto, o le malae polo, o le lua masaga pyramids, ma le faitotoʻa i le faitotoʻa.
  8. Kabah. Mai le Maya "lima faigata", o Kabah o se taua sauniga taua o lona igoa o loʻo taʻua i tala o Mayan. E faʻaigoa foʻi ia Kabahuacan poʻo "Royal Serpent i lona lima." Ma se vaega o 1.2 km2O lenei vaega o talaʻaga i Yucatan, Mekisiko, na tuʻulafoaʻi e tagata Mayans (poʻo le sili atu, e leʻo toe iai ni nofoaga faʻapitoa na faia i totonu) i le tele o seneturi aʻo leʻi manumalo le Sipaniolo. O se auala savali 18 km le umi ma 5 m lautele lautele fesoʻotaʻi le 'upega tafaʻilagi ma le taulaga o Uxmal.
  9. Uxmal. Maya aai o le vaitaimi masani ma aso nei o se tasi o le tolu sili ona taua archaeological nofoaga o lenei aganuu, faatasi ai ma Tikal ma Chichen-itzá. O loʻo iai i Yucatán, Mekisiko, o loʻo iai fale faʻataʻitaʻi o Puuc, faʻapea foi ma le tele o tusiata fale Maya ma faatufugaga faʻalelotu, pei o matapulepule o le atua Chaac (o timuga) ma faʻamaoniga o tu ma aga a Nahua, pei o ata o Quetzalcoátl. I se faʻaopopoga, o loʻo i ai le Pyramid o le Faitogafiti, ma lima tulaga, ma le Kovana o le Maota o lona laualuga sili atu 1200m2.
  10. Chichen-Itza. O lona igoa i Maya na faaliliuina "gutu o le vaieli" ma o se tasi o autu autu archaeological nofoaga o le aganuu Maya, tu i Yucatan, Mekisiko. E i ai faʻataʻitaʻiga o le fausiaina o fausaga ma fale tetele, pei o Kukulcán, o le Maya e fai ma sui o Quetzalcoátl, o se atua Toltec. O lenei faʻaalia ai sa nofoia e tagata eseese i augatupulaga uma, e ui lava o ona fale na o mai mai le tuai o le Maya Maya vaitaimi. I le 1988 na folafolaina o se aganuu measina o tagata soifua ma i le 2007 le malumalu o Kukulcán ulufale atu i le Fou Fitu Vavega o le Aso Nei Lalolagi.



Manaia

Elemene elemene
Faʻalapotopotoga Lautele
Vevela Liua