Saofaga a Aristotle

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 12 Iuli 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
HOWARD PHILLIPS LOVECRAFT the return of the ancient gods and the occult meaning of the Renaissance!
Ata: HOWARD PHILLIPS LOVECRAFT the return of the ancient gods and the occult meaning of the Renaissance!

Anotusi

Aristotle o Estagira (384 BC-322 TLM) o se faifilosofia Maketonia o anamua Eleni aganuu, mafaufauina i totonu o le autu mafaufau o le Sisifo ma o latou aitia, aoina i le tusa ma le 200 tusitusiga lea e na o le 31 o loʻo teuina lava, na i ai le faʻatagaina ma aʻafiaga i luga o tatou atamai faʻasolopito mo le sili atu i le lua afe tausaga.

O ana tusitusiga sa feagai ma le tele o numera o mea e fiafia iai, mai le poto, polokiki, amio lelei, fisiki, ma le tautala, i solo, astronomy, ma biology; vaega o le poto lea na faia ai se suiga suiga, i nisi tulaga e oʻo lava faʻavae. o ia o le muamua faʻavasegaina suʻesuʻega o le poto lelei ma meaola i le talafaʻasolopito.

O ia o se soʻo o isi taua filosofia pei o Plato ma Eudoxus, i le luasefulu tausaga na aʻoaʻoina ai o ia i le Academy of Athens, o le taulaga lava lea na ia mauaina mulimuli ane ai le Lyceum., nofoaga o le a ia aʻoaʻoina ai seʻia paʻu i lalo lona soʻo, o Alesana o Maketonia, e igoa foʻi ia Alesana le Sili. Ona ia alu lea i le taulaga o Chalcis, lea o le a ia oti ai i le tausaga e sosoo ai.


O le auala savali a Aristotle o se maatulimanu o poto faasaienisi fou ma filosofia, ma e masani ona faamamaluina o ia i fonotaga faavaomalo, tusitusiga ma lomiga.

Galuega a Aristotle

O galuega na tusia e le Aristotle o loʻo totoe ia tatou e 31, e ui lava o loʻo finauina le tusitala o nisi o ia tusitusiga. O le valaau Corpus aristotelicum (Aristotelian body), e ui i lea, o loʻo suʻesuʻeina i lana tusi Prussian e Inmanuel Bekker, na faia i le va o le 1831-1836 ma o le tele o ona ulutala o loʻo tumau pea i le Latina.

  • Mataupu o le Faʻamatalaga: Vaega (Vaega), Mai faʻauiga (E ala i le faaliliuga), Muamua auʻiliʻiliga (Analytica priora), Suʻesuʻega sekone (Toe Iloilo), Autu (Mataupu), Sophistic faafitia (E ala i le sophisticis elenchis).
  • Fomai togafiti: Faaletino (Physica), I luga aʻe o le lagi (O caelo), E uiga i augatupulaga ma faiga piʻopiʻo (O tupulaga ma mea leaga), Vaʻai Tau (Vaaitau), O le lalolagi (Lalolagi), O le agaga (E ala i le anima), Little Treatises on Natura (Parva naturalia), O manava (E ala i le agaga), Talaʻaga o manu (Animalium talafaasolopito), O vaega o manu (E partibus animalium), O le feoaʻi o manu (Maimotu animalium), Manu alu i luma (E incessu animalium), Gafa o manu (Ese augatupulaga animalium), O lanu (E le coloribus), O mea o le suʻega (E ala i audibilibus), Physiognomonic (Physiognomonica), O laʻau (E plantis), O mea ofoofogia na faʻalogo ai (Saunia e mirabilibus auscultationibus), Masini (Mekisiko), Faʻafitauli (Faʻafitauli), O laina le mavaʻaia (E ala i le lineis insecabilibus), O nofoaga o matagi (Ventorum nofoaga), Melisos, Xenophanes ma Gorgias (faapuupuuina MXG).
  • Faʻataʻitaʻiga i metaphysics: Metaphysics (Metaphysica).
  • Amio ma faiga faʻavae feagaiga: Amio taualoa Nicomachean (Ethica Nicomachea), Sili amio lelei (Magna moralia), Eudemic Amio (Ethica Eudemia), Tusi i amio lelei ma amio leaga (De virtutibus et vitiis libellus), Polokiki (Faiga faaupufai), Tamaoaiga (Oeconomics) ma le Faʻavae o Atenai (Athenaion politea).
  • Faʻataʻitaʻiga o tautalaga ma tusisolo: Faatufugaga Art (Rhetorica), Tautalaga ia Alexander (Rhetorica ad Alexandrum) ma Tusitusiga (Tusitusiga Faʻatusatusa).

Faʻataʻitaʻiga o saofaga a Aristotle

  1. Na ia fausia lana ia lava filosofia faiga. Na tetee i le manatu o lona faiaʻoga Plato, o le lalolagi na fausia ai vaalele e lua: o le faautauta ma le malamalama, Aristotle na fautua mai e leai ni potu o le lalolagi. O le mea lea, na ia faitioina le "Theory of forms" a lona faiaʻoga, o le na faʻailoa mai o le lalolagi o aitia o le lalolagi moni ma o le lalolagi vaʻaia na o se atagia mai ai. Mo Aristotle, o mea e faia i luga o se mataupu ma se fomu, e le mafai ona faʻatinoina faʻatasi i le fatu o le mea moni, ma a latou mea moni e faʻatoa mafai ona mauaina faʻamalosi, o lona uiga, e ala i le poto masani.
  1. O ia o le faʻavae faʻavae o le mafaufau. O le muamua faʻavae suʻesuʻega i luga o le faʻavae o le aoga poʻo le le faʻamaonia o mafaufauga e mafua mai i lenei Eleni filosofia, e ala i le fausiaina o le vaega o faʻaupuga (toesega) I ana lava upu, o lenei "o se tautalaga (tagavai) lea, faʻamautuina ni mea mautinoa, e mautinoa lava o ni taunuʻuga mai ia latou, mo le avea ai latou, o se mea ese "; o lona uiga, o se auala e mafai ai ona faia faʻaiuga o faʻaiuga mai se seti o nofoaga ma fale. O lenei faiga na mafai ai ona suʻesuʻe le auala e fefulisaʻi ai manatu mai le aoga poʻo le le aoga o nofoaga ma fale. O se faʻataʻitaʻiga e tumau pea lona faʻamalosia seʻia oʻo mai nei.
  1. Na ia faʻailoaina le faʻavae o le le feteʻenaʻi. O le isi saofaga maoaʻe i le mafaufau lelei o le mataupu faavae o le le feteʻenaʻi, lea e faʻamaonia ai o se manatu faʻavae ma lona le taliaina e le mafai ona saʻo i le taimi e tasi ma i le tutusa uiga. O lea la, o soʻo se manatu e faʻaalia ai se feteʻenaʻi e ono avea ma pepelo. Na faʻatino foi e Aristotle ana taumafaiga i le suʻesuʻeina o faʻasesega (le aoga manatu), lea na ia faʻailoaina ma faʻavasega tolu sefulu ma le tolu ituaiga autu.
  1. Na ia faatuina se vaevaega o filosofia. I na vaitaimi, o le filosofia na malamalama o le "suʻesuʻeina o le upu moni", o lona uiga o lona autu o le fiafia na lautele lautele. Ae o Aristotle na ia tuʻuina atu se faʻasologa o aʻoaʻoga faʻavae i luga: faʻatonu, na ia manatu o se sauniuniga aʻoaʻiga; filosofia talitonuga, faia aʻe fisiki, matematika ma metaphysics; ma filosofia aoga, lea na aofia ai amio lelei ma faaupufai.
  1. Na ia faatuina se amio lelei o amio mama. Na puipuia e Aristotle uiga lelei o le agaga, o lona uiga, o mea ia e fesoʻotaʻi ma mafaufauga faaletagata, lea mo ia na vaeluaina i le lua: o le atamai ma le loto. E ala atu ia i latou, na mafai ai e le tagata ona faʻatonutonu lana vaega le mafaufau. O nei faʻatonuga o le a tautuaina atoa le filosofia aʻoga o le a sau, o lona vaevaega o le tagata i le va o le le fetuutuunaʻi ma le le mafaufau foliga o le a liutino i isi tulaga, pei o le vaeluaina faʻaKerisiano i le agaga le pala ma le tino faitino.
  1. Na ia faailoa le talitonuga masani o ituaiga malo. O lenei manatu sa toeititi lava suia i senituri mulimuli ane ma underpins tele o lo tatou taimi nei faiga o faʻavasegaga faʻavasegaina. Aristotle faatuina ono ituaiga o malo, faʻavasegaina e tusa pe na latou sailia le lelei lautele ma le numera o loʻo iai pule, e pei o:
  • O pulega e sailia le lelei lautele:
    • Afai e toʻatasi le tagata e puleaina: Monarchy
    • Afai e toʻaitiiti tulafono: Aristocracy
    • Afai e tele tulafono: Temokalasi
  • Faʻaleagaina tulafono mai ia latou:
    • Afai e toʻatasi le tagata e pule: Tyranny
    • Afai e toʻaitiiti tulafono: Oligarchy
    • Afai e tele tulafono: Demagoguery

O lenei tusitusiga Aristotelian ma le anoanoaʻi o ana faʻataʻitaʻiga na tautuaina e le au tusi talafaʻasolopito e toe fausia le tele o le sosaiete a Eleni i na vaitaimi.


  1. Na ia faatuina se geocentric astronomical model. O lenei faʻataʻitaʻiga na manatu i le lalolagi o se faʻatapulaʻaina (e ui lava o le faʻataʻamilomilo) e faʻataʻamilo ai fetu i totonu o se potu faʻaputuga fetu. O lenei faʻataʻitaʻiga na tumau pea lona faʻamalosia i le tele o seneturi, seia oʻo ia Nicolás Copernicus i le 16th senituri faʻalauiloaina se faʻataʻitaʻiga na faʻapea o le La o le ogatotonu o le atulaulau.
  1. Na ia atiaʻe se talitonuga tino o le fa elemeni. O lona tino faʻavae na faʻavae i luga o le i ai o le fa elemene elemeni: vai, lalolagi, ea, afi ma le ether. I tagata taʻitasi na ia tofiaina se gaioiga masani, e faʻaigoaina: o le muamua e lua na o atu i le ogatotonu o le atulaulau, o le isi lua na o ese mai ai, ma le ether na faʻataʻamilomilo i le ogatotonu lea. O lenei talitonuga na tumau pea lona malosi seʻia oʻo i le Scientific Revolution o le 16th ma le 17th seneturi.
  1. Na ia faʻailoaina le talitonuga o tupu fua mai. Atoatoaina e Jan Van Helmont i le seneturi lona sefulufitu ma mulimuli ane faʻafitia e suʻesuʻega a Louis Pasteur, o lenei talitonuga o le soʻona aliali mai o le olaga fuafuaina le foafoaina o le ola mai le susū, sau poʻo le afu, faʻafetai i le ola-faatupuina malosiaga mai le mataupu, lea na ia papatisoina pei faʻamalosi tino.
  1. Faʻavae le faʻavae mo tusitusiga teori. I le va o lau Tautalaga ma lona Tusitusiga Faʻatusatusa, Aristotle suesueina ituaiga o gagana ma faʻataʻitaʻi solo, manumalo ai i le masalosalo a Plato i fatusolo (na ia faʻateʻaina mai lana Republic tusia o ni pepelo), ma faapea ona faataatia ai le faavae mo se filosofia suesue o esthetics ma tusitusiga faatufugaga, na ia vaevaeina i tolu autu autu:
  • Epic Muamua o le tala, o loʻo iai le puluvaga (faʻamatala) na te toe manatuaina pe na toe faʻamatalaina mea na tutupu ma o lea e matua mamao lava mai le moni o latou.
  • Faalavelave. I le toe gaosia o mea na tutupu ma faʻatupuina i luma o tagata lautele, o lenei ituaiga o sui o le maualuga mo Aristotle ma le tasi e tautuaina pito sili ona lelei mo le polis, talu ai e sili atu le lelei o le tagata nai lo ia, ma lona pa'ū foi.
  • Malie. Tutusa i faalavelave, ae fai ma sui tamaloloa sili atu le leaga nai lo latou. O tala malie a suʻesuʻega i le Tusitusiga Faʻatusatusa O Aristotle's e paga leiloa.



Mo Oe

Metotia
Upu ma le nauna faʻauo
Faʻamalositino Faʻamalositino