Nutriene Faʻatulagaina ma le Maopoopo

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 11 Iuli 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
Как штукатурить откосы на окнах СВОИМИ РУКАМИ
Ata: Как штукатурить откосы на окнах СВОИМИ РУКАМИ

Anotusi

O lemea lelei O vaega ia o vailaʻau ma elemeni i fafo atu o le tino e taua mo ana galuega faʻatonutonu: mauaina o le malosi mo eseʻesega faʻagaioiga o meaola, mauaina o mea mo le tutupu aʻe ma mo le toe faʻaleleia o aano, ma isi.

Afai o nei mea taua e le o iai i le tino (pe le mafai ona gaosia faʻafuaseʻi), tatau ona faʻaofi pe aveese mai le siʻosiʻomaga.

I le tulaga o sela tasi sela ma meaola, lenei e faʻatinoina e ala i le phagocytization o manaʻoga elemeni poʻo le fesuiaʻi i luga o le sela membrane (feaveaʻi sela). I mea ola sili ona faigata, e tupu ile ala o taumafa.

Ituaiga o mea aoga

E tele faʻavasegaga o meaʻai:

  • E tusa ai ma lona taua. Meaʻai taua ma lē aoga, o lona uiga, o meaʻai e taua i le tausiga o le ola ma e le mafai ona tuʻufaʻatasia i totonu o le tino, ma fesoasoani fesoasoani e ono i ai ni ituaiga sui.
  • E tusa i le aofaʻiga talafeagai o lau taumafaina. Lenei ua matou maua macronutrients- Polotini, gaʻo ma gaʻo, ia e tatau ona faʻaalu i aso uma i le tele o aofaʻi; ma micronutrients, pei o minerale ma vaitamini, ia e tatau ona faʻaaluina i tamaʻi fualaʻau.
  • E tusa ai ma lona aoga. O se eseʻesega e faia i le va o le malosi o meaʻai, lea e maua ai kalori mo le faʻagaioiga o le ola system; palasitika poʻo le fausaga, e maua ai e le tino le mea manaʻomia e toto pe toe faʻaleleia ni aano; ma tulafono faʻatonutonu, e faʻatagaina ai le tausia o le homeostasis ma le faʻatumauina o le tino i ona tulaga maualuga o le metabolism.
  • E tusa ai ma lona amataga. Meaʻai faatulagaina ma inorganic, o lona uiga, vailaʻau o loʻo faavae lona kaponi o se elemeni muamua, ma isi e leai.

Eseesega i le va o meaola ma meaola e leai ni meaola

O le eseesega taua i le va o nei ituaiga o meaʻai e lua e faʻatatau i a latou kemikolo molemole: ao le mea aoga oona aofia ai vailaʻau faia atomically mai carbon, hydrogen, okesene ma isi tutusa elemeni, le meaʻai e leai ni toto latou sau mai minerale ma metallic monatomic faʻaopoopoga.


A) Ioe, O mea aoga i meaola e aofia ai meaʻai uma, polotini, lipid, suauʻu taua, vitamini ma mea taua o le amino acid, talafeagai e tuʻufaʻatasia i ni suiga fou mea totoina ma ia fafaga le malosi auala o le suka faʻasaina.

A o inorganic meaʻai o le masima minerale masima ma le vai.

Faʻataʻitaʻiga o meaʻai maloloina

  1. Elemental fatty acid. Pei ole Omega-3 poʻo le Omega-6, o gaʻo lololo ia e le mafai e le tino ona faʻafoliga ae manaʻomia mo le faʻatulagaina lelei ole suka ma lipids. O loʻo iai i latou i fualaʻau o saito, suauʻu fualaʻau, niu nati, i iʻa lanumoana (herring, bonito, tuna) ma le tele o meaʻai faʻatupuina.
  2. Suka. E pei ole suka (laulau suka) poʻo fructose (fualaʻau suka), tele gaʻo gaʻo o ni vaega o meaʻai maloloina tatou te faʻaaogaina i aso taʻitasi. O nei tuufaatasiga e faia mai le kaponi, hydrogen ma le okesene masani lava, ma tasi i le tino latou liua i glucose (vave malosiaga).
  3. Fuafua fualaʻau. Pei o latou i ai i cereals, gaosi oloa, mago, atoa saito oloa ma i fualaʻau e pei o faʻi ma apu, o se tasi o le sili ona masani ai ituaiga o gaʻo gaʻo tatou te faʻaaogaina ma e fafagaina ai i tatou sili i le mea ma le malosi.
  4. Polokalame manu. O le igoa lea na faʻaigoaina ia i latou na mafua mai i le taumafaina o aano o manu, pe o ni aano mumu (povi, puaa, kamela) poʻo aano papaʻe (moa, iʻa). O se tasi o sili ona tele ma vave maua mai o polotini ma lipids mo le tagata soifua, e ui lava o le tele o taimi e le avea ma sui o le sili ona maloloina faʻataʻitaʻiga o 'ai (aemaise lava i le tulaga o aano o manufasi).
  5. Vitamini. Vitamini o mea taua e manaʻomia e le tino mo le tele o gaioiga o le homeostasis ma le masani ona faʻagaioia, ae le mafai ona tuʻufaʻatasia na o ia lava. Ma e tatau ona tatou faʻaaogaina ia meaʻai. E i ai le fesuiaʻiga ma tele lisi o vitamini, faʻavasegaina i eseese complexes poʻo kulupu (B faigata, Vitamini C, ma isi) ma o loʻo iai i le tele o meaʻai sapalai, mai fualaʻau (citrus mo vitamini C, mo se faʻataʻitaʻiga) i fuamoa.
  6. Gaʻo. E ui lava i le mea moni o le soona taumafaina o lipids ua avea ma faʻafitauli tau soifua maloloina i ona po nei, o vaega nei o le tino o faʻatanoa faʻatanoa (o le triglycerides o suka avea gaʻo), faavae faʻavae (lagolago o totoga) poʻo puipuiga (vaega o lipids e insulate mai le malulu). O le sili ona tele punaoa o gaʻo i le taumafataga o aano o manu ma falai meaʻai po o gaʻo gaʻo (pei o le mayonnaise).
  7. Taua amino acids. Faʻapea foi ma vitamini poʻo gaʻo gaʻo, e i ai amino acids tatau mo le tino e tatau ona tatou maua mai meaai. O fuamoa, o se faʻavae o meaola o le manu, o loʻo avea foʻi ma sapalai sili ona aoga o amino acids, e leai se mea e sili atu ai ma piliki o meaola na fausia ai. enzymes, polotini ma isi mea faigata.
  8. Fuafua fualaʻau. O legume, grains, soybeans ma le tele o fualaʻau o se sili lelei punaoa o fualaʻau porotini, isi auala i le 'aʻano o aano o manu ma ona mataʻutia gaʻo gaʻo. Faatasi ai ma nei polotini le tino mafai ona maua eseese mea vaega mo le taimi uumi, pei o le fausiaina maso pe tuputupu ae.
  9. Karbohidate. O le mafuaʻaga vave o le malosi, o lona faʻamaluina o le tino e alu ai ma faʻataunuʻuina ana gaioiga. O karbohidate (aemaise i mea faigofie) e vave ma vave ona faʻasolosolo, o lea latou te faʻamalamalamaina ai le afi ae le tumau ai i le afi mo se taimi umi. O mea taua o gaʻo i le gaʻo o loʻo iai pateta, araisa, sana ma mea e maua mai i le saito.
  10. Antioxidants. Ole tele o vaitamini, pei ole E, ma isi mea faʻapena e iai, e iai le aafiaga ole antioxidant e faʻasaoina ai sela mai le faʻamaʻi o le manava ma faʻafualoa ai o latou ola. O nei elemeni faʻamalosi tino o loʻo manaʻomia tele i aso nei dietetics, aua latou te faʻatagaina matou e feutanaʻi ma vailaʻau maua fua na gaosia, mo se faʻataʻitaʻiga, i le taumafaina o le 'ava malosi ma e i ai aafiaga leaga.

Faʻataʻitaʻiga o meaʻai lemu

  1. Vai. E pei ona faʻafaigofieina, o le suavai o se meaʻai leai se aoga e aoga mo le ola, ma o le sili lea mafai ona totogi aitalafu lauiloa, lea e maua ai se pasene maualuga (sili atu i le 60%) o tatou tino. E mafai e le tagata ola nai vaiaso pe a leai ni meaai, ae tau leai ni vai inu.
  2. Sodium O lenei sili ona toe faʻaola ma tele uʻamea i luga o le paneta moni fausia ai la tatou masani masima (sodium chloride), ma faia ai se taua vaega i le tino i le homeostasis ma feaveaʻi feʻaveaʻiga (sodium-potassium pump) e faʻatumauina le tulaga o le tino o le alkalinity ma le acidity ia tumau.
  3. Potasiuma. Lenei o se tasi masima taua o le tino, faʻatasi ai ma sodium ma magnesium. O se tasi o electrolytes, o lona uiga, o vailaʻau e fesuiaʻi le neurotransmitters ole vaega tutotonu o neura ma e fesoasoani ile gaioiga ole maso, e aofia ai le fatu fatu. O se faʻatauaina puna o potasiuma o faʻi (faʻi), citrus fualaʻau ma vine.
  4. Kalisiu. O le minerale e nafa ma le faamaʻaʻaina o ponaivi ma le tikeri o le malosi, faʻapea foi ma le tele o isi metabolic process, e tatau ona faʻaaogaina le calcium i meaʻai i aso uma e ala i meaai susu poʻo laʻau lanumeamata lanumeamata lanumeamata, pei o le spinach poʻo le asparagus.
  5. Iodine. Iodine o se tele elemeni i le sami ma i meaola tatou aumaia mai le sami. O le mea moni, o tagata e le afaina i shellfish e masani lava ona afaina i iodine, e ui lava tatou te manaʻomia uma mo le lelei gaioiga o le thyroid, a kelisi endocrine o se tasi o sili ona taua i le tino. O fualaʻau (ma laʻititi ifo le faʻamaʻi) o loʻo maua mai ai le iodine o kapisi, kapisi, Brussels sprouts.
  6. Uʻamea. O le fatu o le lalolagi ma se vaega lelei o lona paʻu ua faia mai lenei minerale. I le matou tulaga, matou te manaʻomia i tamaʻi inumaga e fausia ai le hemoglobin o loʻo aveina ai le okesene i le faʻatapulaʻaina o le tino, faʻapea foʻi ma isi vaega taua. E iloa le auli i le meaʻai, o aano o manu, fuamoa, fualaʻau mago, ma fualaʻau mago.
  7. Afitusi. Faʻafesoʻotaʻi vavalalata i le calcium, o lenei elemene e maua ai le 1% o le mamafa o le tagata, ma o se vaega o latou ponaivi ma nifo, faʻapea foi ma le faiʻai o le faiʻai. O lona mitiia e tupu i le i ai o le vaitamini C poʻo le vitamini A ma e mafai ona 'aʻafia e ala i le' ai iʻa, moa ma oloa gaosi susu, poʻo niu.
  8. Seleniuma Antioxidant minerale, lea e tuʻufaʻatasia vitamini E, lautele suʻesuʻeina o se togafitiga faʻasaga i le matua ma o se mafai togafitiga e faʻateleina tane fanautama. O aano o manu ma iʻa o au mea sili ia e taumafa.
  9. Manganese Tele gafatia ma faiʻai gafatia e mafua mai i autafa o lenei minerale, pei o le manatuaina, lucidity ma faʻapea foi le itiiti o le mafaufau gaioiga, e pei o le gaosiga o homone feusuaiga, le assimilation o vaitamini E ma le gaosiaina o katili. E lautele faʻasalalauina i le lalolagi o meaʻai, ae o le mea lautele, fualaʻau, aano o manu ma susu oloa e tamaoaiga i lenei elemeni.
  10. Magnesium. O se masima masima e taua tele mo le paleni o le eletise i le tino, faʻatasi ai ma le sodium ma le potassium. E manaʻomia i le sili atu ma le 300 biochemical tali i le tino ma mafai ona maua i le sami masima, ae faʻapea foi i ponaivi ma sela malosiʻaga malosiʻaga.

E mafai ona tautuaina oe: Faʻataʻitaʻiga o Macronutrients ma Micronutrients



Lomiga

Veape vevesi
Tatalo ma Uili ma Alu i