Taua Meaʻai

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 15 Iuli 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
MANGO STICKY RICE 🥭🍚 - Michelin Street Food - Bangkok Restaurant Guide -  Kor Panich
Ata: MANGO STICKY RICE 🥭🍚 - Michelin Street Food - Bangkok Restaurant Guide - Kor Panich

Anotusi

O lemea aoga aoga O mea taua ia mo le faʻagaioiga lelei o le tino, e le mafai ona tuʻufaʻatasia e le tino ae tatau ona maua e ala i meaʻai.

O nei ituaiga o ki taua e eseese i ituaiga, ae o le mea e laki ai Latou te manaʻomia i tamaʻi inumaga ma le tino e masani ona teuina latou mo se taimi umiO le mea lea, o faʻailoga o lona le lava faʻatoa aliali mai pe a umi se taimi o le toesea.

O le mea moni, o le sili atu o nisi o nei mea aoga e mafai ona le maloloina (pei o hypervitaminosis poʻo le sili atu vitamini). O isi, i leisi itu, e mafai ona faʻaosoina i le tele e pei ona manaʻomia e aunoa ma le aumaia o ni aafiaga leaga.

  • Matamata: Faʻataʻitaʻiga o Meaʻai ma Mea Leai

Ituaiga o mea aoga taua

O nisi o nei vailaʻau e masani ona taʻua o taua mo le tagata soifua:

  • Vitamini. O nei maualuga heterogeneous tuufaatasia faʻalauteleina ai le lelei gaioiga o le tino, galue o ni faʻatonutonu, faʻaosoina poʻo taofiofia o faʻapitoa gaioiga, lea e mafai ona amata mai i tulafono faʻatonutonu (homeostasis) i le tino puipuiga puipuia.
  • Minerale. Elemene elemene, masani mautu ma sili atu pe itiiti uʻamea, lea e talafeagai e tuʻuina ai ni vailaʻau poʻo ia faʻatonutonu faiga e fesoʻotaʻi, sili atu i mea uma, ma le eletise ma le pH o le tino.
  • Amino acid. O nei vailaʻau o loʻo tuʻufaʻatasia ma se faʻavae faapitoa (o le amino terminal ma le isi hydroxyl io latou pito) o loʻo avea ai ma vaega taua e fausia ai polotini e pei o enzyme poʻo aano.
  • Ova gaʻo. Unsaturated lipid-type biomolecules (gaʻo), o lona uiga, i taimi uma suavai (suauu) ma fausiaina e uumi filifili o le kaponi ma isi elemene. Latou te manaʻomia e avea ma faʻavae mo le tuʻufaʻatasia o se atoa tulaga o le lua gaʻoa lona lua aoga tatau mo sela ola.

O nisi o latou e manaʻomia i le olaga atoa, ma isi e pei o le histidine (amino acid) e manaʻomia i le taimi o laiti. O le mea e lelei ai, latou uma e mafai ona maua e ala i meaai.


Faʻataʻitaʻiga o mea taua e tatau ona fai

  1. Alefa-linoleic acid. E masani ona taʻua ole omega-3 o le polyunsaturated fatty acid, o se vaega o le tele o vailaʻau oona. E mafai ona mauaina e ala i le faʻaaogaina o flax fatu, cod ate suauʻu, tele lanumoana iʻa (tuna, bonito, herring) poʻo i meaʻai supa, ma isi.
  2. Linoleic acid. E le tatau ona fenumiai ma le muamua: o lenei polyunsaturated gaʻoa oona e masani ona taʻua o le omega-6 ma o se malosi tuʻuina i lalo o le "leaga" cholesterols, o lona uiga, lololo ma gaʻo lololo. E faʻatinoina ai gaioiga o le lipolysis, faʻateleina o maso maso, puipuiga mai le kanesa ma faʻatonutonu metabolic. E mafai ona faʻaumatia e ala ile suauʻu olive, avoka, fuamoa, saito atoa, kenari, pinati, kanola, linseed, sana poʻo le sunflower oil, ma isi.
  3. Phenylalanine. Tasi o le 9 taua amino acids o le tino o le tagata, taua i le fausiaina o le tele enzymes ma polotini taua. O lona taumafaina i le sili atu e mafai ona mafua ai laxations, ma e mafai ona mauaina e ala i le taumafaina o polotini mauoa meaʻai: aano mumu, iʻa, fuamoa, mea e gaosi mai i susu, asparagus, tamaʻi pipi, soybeans ma pinati, ma isi.
  4. Histidine. Lenei aoga amino acid mo manu (talu mai fungus, siama ma laʻau e mafai ona tuʻufaʻatasia) faʻataunuʻu galuega taua i le atinaʻeina ma le tausiga o maloloina soifua maloloina, faʻapea foi ma le myelin e ufiufi neula sela. E maua i oloa gaosi susu, moa, iʻa, aano o manu ma e masani ona faʻaaogaina i tulaga o mea oona oona.
  5. Tapetopa. O leisi amino acid taua i le tino o le tagata, e manaʻomia mo le tatalaina o le serotonin, a neurotransmitter aofia ai i gaioiga moe ma fiafiaga manatu. O lona le lava i le tino ua fesoʻotaʻi ma tulaga o le tiga, atuatuvale po o le le moe. E maua i fuamoa, susu, fatu atoa, oats, aso, tamai moa, sunflower fatu, ma faʻi, ma isi.
  6.  Lysine. Taua amino acid i ai i le tele o polotini, talafeagai mo uma mamalia, le mafai ona synthesize ia latou lava. E taua mo le fausiaina o molemole fusi hydrogen ma faʻatamaia. E maua i quinoa, soybeans, pi, lentil, watercress, ma carob beans, faʻatasi ai ma isi mea totō.
  7. Valine. O leisi o le iva taua amino acids i le tino o le tagata, taua mo maso maso, lea e avea ma malosiaga i tulaga o le popole ma tumau ai le paleni lelei nitrogen. E maua mai i le 'aiina o faʻi, sisi sisi, sukalati, mumu fualaʻau ma mea manogi malie.
  8. Folic acid. E taʻua ole vitamini B9, e manaʻomia ile tino ole tagata ona fausia ni proteins faʻavae male hemoglobin, ole vailaʻau e mafai ai ona feaveaʻi le okesene ile toto. E maua i legume (pipiʻi, lentil, faʻatasi ai ma isi), fualaʻau lanumeamata lanumeamata (spinach), i pi, pi, nati ma sirio.
  9. Pantothenic acid. Faʻaigoaina foi vitamini B5, o se vai-soluble tuʻufaʻatasia o le taua taua i le metabolism ma faʻafefiloi o gaʻo, polotini, ma gaʻo. O le mea e lelei ai, e i ai laʻititi tui o lenei vaitamini i le toeititi lava o meaʻai, e ui lava e sili atu ona tele i fatu atoa, legume, pia fefete, tupu sieli, fuamoa ma aano o manufasi.
  10. Thiamine. Vitamini B1, vaega o le vaitamini B laʻasaga, o le vai-soluble ma insoluble i le ava malosi, e talafeagai i le aso taumafa i le toeititi atoa vertebrates. O lona mitiia e tupu i totonu o le tamaʻi manava, faʻalauiloa e le vitamini C ma le folic acid, ae taofi e le iai o le ethyl ava malosi. E maua i legum, yeasts, fatu atoa, sana, nati, fuamoa, mumu aano, pateta, sesame fatu, ma isi.
  11. Riboflavin. Le isi vaitamini o le B complex, B2. O le vaega o le lanu samasama fluorescent pigment lauiloa o flavins, matua i ai i susu oloa, sisi, legume, lanumeamata laulaʻau fualaʻau ma manu liu. E taua mo le paʻu, o le mata o le mata ma le mucous membrane o le tino.
  12. Mauga. Lenei meaʻai aoga, soluble i le vaiE masani ona faʻatasia ma vaitamini B. O se faʻamuamua o le neurotransmitters e nafa ma le manatuaina ma maso gaioiga, faʻapea foi ma le tuʻufaʻatasia o sela sela. E mafai ona faʻaumatia i fuamoa, liu o manu, cod, moa e leai se paʻu, grapefruits, quinoa, tofu, pi mumu, pinati poʻo almonds, ma isi.
  13. Vitamini D. Iloa o le calciferol poʻo le antirachitic, e nafa ma le faʻatonutonuina o le faʻavasegaina o ponaivi, o le faʻatulafonoina o le phosphore ma le calcium i le toto, faʻatasi ai ma isi galuega taua. O lona paʻu ua fesoʻotaʻi i le osteoporosis ma rickets, ma vegetarians e masani ona mataala i lona le lava meaai. O loʻo iai ile susu susu, pulouaitu poʻo pulouaitu, sua soya ma mea faʻamanuiaina seneala, ae mafai foi ona gaosia i tamaʻi aofaʻi e ala ile paʻu ile la.
  14. Vitamini E. O le malosi o le vailaʻau, o se vaega o le toto o le hemoglobin, o loʻo maua i le tele o meaʻai e pei o hazelnuts, almonds, spinach, broccoli, germ germ, yeast o le pia, ma suauʻu fualaʻau e pei o sunflower, sesame, poʻo olive oil. .
  15. Vitamini K. Ua lauiloa o le phytomenadione, o le vailaʻau e teteʻe ai i le toto, talu ai o ki ia i le faʻaputuputuga o le toto. E faʻalauiloa ai foʻi le gaosia o sela mumu toto, e faʻateleina ai le felauaiga o le toto. O lona toʻesea i le tino e seasea lava, talu ai e mafai ona gaosia e nisi siama i totonu o le manava o le tagata, ae mafai foi ona tuʻufaʻatasia atili e ala i le faʻaaogaina o fualaʻau lanumeamata lanumeamata lanumeamata.
  16. B12 vaitamini. Faʻaigoaina o le cobalamin, talu ai o loʻo i ai tapulaa o kobalt, o se vaitamini taua mo le faʻagaioiga o le faiai ma le neura, faʻapea foi ma le faʻatupuina o le toto ma polotini taua. Leai fuga, laʻau poʻo manu e mafai ona synthesize lenei vaitamini: na o siama ma archaebacteria mafai, o lea e tatau ona maua ai tagata mai siama i totonu o latou manava pe mai le faʻaumatia o aano o manu.
  17. Potasiuma. sase elemene elemene O se uamea malosi faʻaolaola, o loʻo iai i le vai masima, ma e manaʻomia mo le tele o auala eletise i le tino o le tagata, faʻapea foʻi ma le faʻamautuina o le RNA ma le DNA. E faʻaaogaina e fualaʻau aina (faʻi, avoka, aperoti, cherry, plum, ma isi) ma fualaʻau (karoti, broccoli, beet, eggplant, cauliflower).
  18. Uʻamea. O le isi elemeni elemene, o le sili ona tele i le eleele o le eleele, o lona taua i le tino o le tagata o ki, e ui lava i ni aofaʻiga laiti. Ole maualuga ole uʻamea e afaina ai le okesene o le toto, faʻapea foʻi ma sela eseese o le toto. E mafai ona mauaina e ala i le faʻaaogaina o mumu manufasi, sunflower fatu, pistachios, faʻatasi ai ma isi.
  19. Retinol. Ole ala lea e taʻu ai le vitamini A, e manaʻomia ile gaioiga ole vaʻai, paʻu ma laupepa mucous, ole tino puipuia, faʻatupuina o le tino ma le tuputupu aʻe. E teuina i le ate ma fausia mai le beta-carotene o loʻo iai i karoti, broccoli, spinach, maukeni, fuamoa, peaches, livers o meaola ma pi, faʻatasi ai ma isi.
  20. Kalisiu. O se elemeni manaʻomia i le mineralization o ponaivi ma nifo, lea e maua ai lo latou malosiaga, faʻapea foi ma isi metabolic gaioiga, e pei o le felauaiga o le sela membrane. E mafai ona aʻafia le kalisiuma i le susu ma mea e maua mai ai, i fualaʻau lanumeamata (spinach, asparagus), faʻapea foʻi i le green green tea poʻo le yerba mate, faʻatasi ai ma isi mea taumafa.

E mafai ona tautuaina oe: Faʻataʻitaʻiga o Macronutrients ma Micronutrients



Lauiloa I Luga O Le Upega Tafailagi

Autu o le fiafia e faʻaalia
Mataupu Onosai