O le kemisi O le saienisi e suʻesuʻeina le tuʻufaʻatasiga ma suiga e mafai ona tupu i se mea, i soʻo seisi ona tulaga. O se tasi o vaega taua o suʻesuʻega i le kemisi o le kasa, aua e talafeagai e faia se auiliiliga oa latou amioga i luga o le Lalolagi.
Kasa, e pei ona fuafuaina i totonu o le aʻoaʻiga, tatau ona faʻamatalaina e ala i faʻatusatusaga ma isi numera o le matematika ma faʻamaumauga, lea i soʻo se tulaga e eseese faʻamoemoeina i le ituaiga o kesi ma tulaga o loʻo siʻomia ai. Ona o le faigata o nei faʻatatauga, o le tagata poto i vailaʻau o Jan van Helmont (o ia lava na fausiaina le manatu o le kesi) na tusia se Tulafono taʻutaʻua, lea e faʻaopoopo i ai le aga i amioga kesi, i lona fesoʻotaʻiga i le va o le malosi faʻamalosi ma le vevela.
O le Tulafono a Van HelmontI lona faʻafaigofieina faʻamatalaga, o loʻo faʻailoa mai ai o le vevela i taimi uma o le aofaʻi o se faʻaputuga tele o kesi e faʻatusatusa faʻatusatusa i le mamafa o loʻo aumaia: P * V = k tumau. Peitai, pei o soʻo se saienitisi saofaga, e tatau ona mafai ona tuʻufaʻatasia ma lona faʻatuatuaina mautinoa, lea na maua e le o le tulaga i mataupu uma.
O le iʻuga na maua, e le o le sese o le Tulafono, ae o lena naʻo le galue i le kesi teori, o le masalosalo o le kesi e le paʻu ai molelaa i le va o latou, e masani lava ona i ai le tutusa numera o molemole o loʻo nonofo i le tutusa tele i tulaga tutusa o le mamafa ma le vevela, ma e leai ni aulelei pe faʻamalosia malosiʻaga.
O le kesi lelei, e ui lava e le o fai ma sui o se kesi o loʻo i ai moni, o se mea faigaluega e faʻafaigofie ai le numera tele o numera matematika.
O le tutusa lautele o kasa leleiE le gata i lea, e afua mai i le tuʻufaʻatasia o isi tulafono taua e lua mo le kemisi, lea e faʻapea foi o kasa e fetaui ma uiga o kasa lelei. O le tulafono a Boyle-Mariotte e faʻatatau ai le aofaʻi ma le mamafa o le kesi i le vevela o le vevela, ma e vaʻaia e tutusa ma latou. O le Tulafono a Charles - Gay Lussac e faʻatatauina le aofaʻi ma le vevela, i le vaʻaia ai o loʻo fetaui lelei ma taimi uma le mamafa.
E le mafai ona fausia se lisi mautu o kasa lelei, aua e pei ona fai mai o se tulaga ese kesi faʻafoliga. Afai e mafai ona e lisiina ni seti o kesi (e aofia ai kasa mamalu) o latou togafitiga e mafai ona tutusa ma lena o kasa lelei, aua o uiga e tutusa, pe a fai o le mamafa ma le vevela tulaga e masani.
- Nitrogen
- Okesene
- Hydrogen
- Karaponi karaponi
- Helium
- Neon
- Argon
- Krypton
- Xenon
- Radon
O le kasa moni latou, i le teteʻe atu i le faʻatatauina, latou o loʻo i ai le thermodynamic amioga ma mo lena mafuaʻaga latou te le mulimuli i le tutusa tutusa o setete o sili lelei kasa. I le maualuga o le mamafa ma le maualalo o le vevela, e tatau ona mautinoa le manatu o kasa o se mea moni. I lena tulaga o le kesi ua fai mai i le maualuga maualuga tulaga.
O le tele eseesega i le va o lelei kesi ma kesi moni e le mafai ona faʻatonutonuina le mea mulimuli, ae o lona malosiʻaga faʻatonutonu e faʻatatau i le mamafa ma le vevela o tulaga.
O le kasa moni e iai foʻi latou faʻaupuga o loʻo faʻamatalaina a latou amio, o le mea na saunia e Van der waals i le 1873. O le faʻatusatusaga e i ai le maualuga agavaʻa gafatia i lalo o tulaga maualalo o le mamafa, ma suia le faʻatatauga lelei kesi i nisi tulaga: P * V = n * R * T, lea n o le numera o moles o le kesi, ma R a faifai pea taʻua 'kesi tumau'.
Kasa e le amio faʻapea i kasa lelei ua taʻua o kasa moni. O le lisi o loʻo sosoʻo mai o loʻo faʻaalia mai ai ni faʻataʻitaʻiga o nei kesi, e ui lava ona mafai ona e faʻaopopoina na mea ua uma ona lisiina o kasa lelei, ae ole taimi lea ile maualuga ole mamafa ma / pe maualalo le vevela.
- Amonia
- Metana
- Ethane
- Eeti
- Propane
- Butana
- Pentane
- Benzene