Manu lamatia

Tusitala: Laura McKinney
Aso O Foafoaga: 4 Apelila 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
Korea’s first artificial wetland park where endangered species coexist
Ata: Korea’s first artificial wetland park where endangered species coexist

Anotusi

O se meaola ituaiga ua manatu e i lugaLamatiaga o le faʻaumatia pe a o le numera o le ola faʻataʻitaʻiga e matua maualalo na o le ituaiga mafai ona atoa mou ese mai le Lalolagi. O nei leiloloa ono mafua mai i le le faʻaituau tulimanu, suiga o le tau poʻo le faʻaleagaina o le natura 'natura nofoaga masani.

O le faʻailoga o le faʻamaʻimauina o se ituaiga meaola atoa o le manu o le dodo poʻo le drone bird (Raphus cucullatus), o se manu lele mai le Mauritius Islands i le Vasa Initia, o lona atoa leiloa mai le paneta na tupu i le faaiuga o le sefulu fitu seneturi ma i lima o le tagata, na maua ai le faigofie na o le tuli aua o le manu na leai ni natura manuʻa.

O loʻo iai nei se lisi mūmū o laʻau taufaʻamataʻu ma manu vaʻaia, tuʻufaʻatasia i le 2009 e le silia i le 3 afe 'eseʻese tusiga. O le International Union for Conservation of Natura (IUCN) o loʻo gafa ma le faʻafoeina o lenei lisi. ma vaʻavaʻaia ma faʻalauiloa le faasaoina o nei meaola, e ala i talosaga e faʻatagaina le tuli manu, puipui eseʻese nofoaga ma faʻalauteleina le malamalama i tagata o le lalolagi o loʻo tatou latalata atu i le tele faʻaleagaina o manu ma laʻau ituaiga.


Faasao setete

Ina ia faʻavasega le avanoa o le faʻaumatia o le 'eseʻese manu poʻo laʻau ituaiga, o se fua faʻaigoaina "faʻasao setete" e faʻaaogaina ma E faia i ono eseʻese setete, faʻatulagaina i ni vaega se tolu e tusa ma le tulaga o le aʻafiaga o le ituaiga, e faʻapea:

Vaega muamua: LOW RISK. O i latou o meaola e maua ai le sili atu le popolega i le feagai ai ma le faʻaumatia. E aofia ai setete eseese e lua:

  • Le Manatu Mamafa (LC). O le tele o ituaiga i luga o le paneta o loʻo maua iinei, lea e le ofaina vave pe latalata i le mataʻutia o le faʻaititia o le numera o latou tagata.
  • Latalata taufaamataʻu (NT). O meaola ia o meaola e le o faʻamalieina manaʻoga e mafaufau iai ua lamatia le faʻamaʻimauina, ae o lo latou lumanaʻi faʻailoa mai latou ono i ai i se taimi lata mai.

Vaega lona lua: FUAFUA. O ituaiga i tulaga eseʻese o lamatiaga o le mou atu o loʻo maua iinei, faʻatulagaina i ni tolu eseʻese setete:


  • Faʻaleaga (VU). O nei ituaiga meaola o loʻo faʻamalieina manaʻoga e tatau ona iloiloina ono lamatia o le amataina o le auala i le faʻaumatiaga, o lona uiga latou te ono le mou atu faʻapena, ae e le umi ae latou pe a leai se mea e faia. E tusa ma le 4,309 ituaiga o manu sa iai i lenei vaega i le 2008.
  • Lamatia (EN). O ituaiga i le taimi nei ua mou atu, o lona uiga, o lona numera o tagata taʻitoʻatasi ua vave faʻaitiitia. O le ola i taimi o le 2448 ituaiga o manu i lenei vaega (2009) e matua lamatia pe a tatou le faia se mea e uiga i ai.
  • Faʻamataʻu ma le lamatia (CR). O nei ituaiga meaola e masani ona latalata i le oti, o lea e faigata ai ona maua ni faʻamatalaga ola. O le paʻu i latou lava faitau aofaʻi ua fuafuaina e 80 i le 90% i le mulimuli 10 tausaga. O le lisi i le 2008 sa i ai 1665 ituaiga o meaola i lenei vaega.

Tulaga tolu: FAʻAOPOOPO. O ituaiga ua mou ese atu mai le tatou paneta o loʻo maua iinei, a le o le tumau tumau (EX) poʻo le mou atu i le vao (EW), o lona uiga, na o tagata lava na fananau mai ma tutupu aʻe i le tafeaga o totoe.


Faʻataʻitaʻiga o manu lamatia

  1. Panda urosa (Ailuropoda melanoleuca). Faʻaigoaina foi o Giant Panda, o se ituaiga e fesoʻotaʻi vavalalata ma masani urosa, ma uiga uliuli ma paʻepaʻe fulufulu. Native i le ogatotonu o Saina, e naʻo le 1600 faʻataʻitaʻiga i le vao ma le 188 i le ave faʻapagotaina (2005 fuainumera). O le faʻailoga lea ole WWF (World Wide Fund for Natura) talu mai le 1961, aua o se tasi lea o meaola mataʻutia i le lalolagi.
  2. Lanumoana finch (Fringilla polatzeki). Amata mai Gran Canaria, o se Sipaniolo motu ese atu i le talafatai o Aferika o le Sahara, o se lanumoana (tane) poʻo le enaena (fafine) manulele masani o le Canaria paina togavao, o lea la i le va o 1000 ma 1900 mita maualuga. O loʻo iai nei ile taufaamataʻu ole faʻamaumauina, ole mea moni ose tasi lea o manulele e sili ona taufaamataʻu ile lalolagi, ona o le faʻaititia o lona nofoaga ose faʻaiuga o le le faʻaituʻau o le taina.
  3. Luko efuefu Mekisiko (Canis lupus baileyi). Ole vaega lea ole luko ole laʻititi lea e iai, ile 30 o loʻo nonofo i Amerika i Matu. O latou foliga ma le lapoʻa e tai tutusa lava ma le maile feololo, e ui lava o a latou masani e masani i le po. Na masani ona latou faia le Sonoran Desert, Chihuahua, ma le ogatotonu o Mexico mo latou nofoagaAe o le faʻaititia o vete na mafua ai ona latou osofaʻia lafumanu ma latou maua ai se sailiga saua i le tauimasui na mafua ai le faʻaumatia.
  4. Gorila mauga (Gorilla beringei beringei). Tasi o le lua subspecies o sasaʻe gorilla, ma naʻo le lua faitau aofai o tagata i le vao i le lalolagi. O i latou ia na faʻauluulu i ai potu aʻoga a Dian Fossey na faʻaalia i le ata Gorillas i le puao (1988), lea na faʻasalalau e faʻasalalau le tulaga maoaʻe o le faʻasaoina o meaola, faʻatasi ai ma le naʻo le 900 tagata feʻaveaʻi, ona o le sailiga saua lea na latou aʻafia ai.
  5. Pea polar (Ursus maritimus). Tagata na aafia i suiga o le tau e liusuavai pou, faʻapea foʻi ma le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga ma le le faʻailogaina tulimanu e le Eskimo, o nei papaʻe sinasina, o se tasi o tuinanau sili ona tele i le lalolagi, o loʻo i se tulaga o le vaivai gofie lea e mafai ona vave taitai atu ai i le faʻaumatia. I le 2008 lona faitau aofai o tagata ua fuafuaina i le 20,000 i le 25,000 tagata, 30% laititi atu nai lo le 45 tausaga talu ai.
  6. Laumei Paʻu (Democheys coriacea). Ua lauiloa o le laumei, cana, cardón, leatherback poʻo le laumei laumei, o le laumei sili ona tele o sami uma, mafai ona fuaina 2.3 mita le umi ma mamafa e tusa ma le 600 kg. E nofo i le sami ma le sami, ua lamatia i le tulituliloaina o pisinisi ma le toe fauina e tagata o matafaga o loʻo tautuaina latou mo le tosoina o ni manu, e aofia ai ma ni lamatiaga fou mo a latou fuamoa poʻo a latou tama fou.
  7. Iberian lynx (Lynx pardinus). Lenei carnivorous feline afaina i le Iberian Peninsula e tutusa ma le vao pusi. E nofo toʻatasi ma fealofani, ma e lamatia le faʻamaʻimau, i ni tagata tuʻu eseʻese e lua i Andalusia. I le masani ai tulaga lamatia o le ituaiga ola ma le vaitaimi nei tamaloa, le matua lava meaai o le feline tatau ona faʻaopopoina, lea e faʻatapulaʻaina ai i le tuliina toetoe lava o lapiti.
  8. Tiger Bengal (Panthera tigris tigris). Ua lauiloa o le Royal Bengal tiger poʻo le taika Initia, o lenei manu ua lauiloa i le lalolagi ona o lona lanu moli ma le paʻu uliuli, faʻapea foi ma le feʻai ma le mataʻutia o lona natura. Ua tele tausaga o sailia o ia mo lona fulufulu, e ui ina avea ma manu a le atunuu o atunuu e pei o Initia ma Bangladesh, ma ua manatu e ono lamatia ai i le feagai ai ma le tuputupu aʻe o tagata avanoa.
  9. Axolotl poʻo axolotl (Ambystoma mexicanum). Lenei ituaiga o amphibian moni i Mekisiko laueleele e matua faʻapitoa lava, talu ai e le o i ai i se metamorphosis pei o le vaega o totoe amphibians ma e mafai ona oʻo i le matua feusuaiga a o i ai pea larval uiga (gills). O lona i ai i Mekisiko aganuu e tele ma faapena foi mo lena mafuaʻaga na tuuina atu tele tele tulimanu, e pei o meaai, fagafao po o le mafuaʻaga o vailaʻau vailaʻau. Faʻatasi ai ma le faʻamaʻimauina o vai, o lenei mea na mafua ai se lamatiaga matautia o le fanoga.
  10. Java Rhino (Rhinoceros probeicus). E tali tutusa ma le rhino Initia, ae e seasea lava, o lenei manu i Sautesasae o Asia e fai sina laʻititi eseʻese o le lava mamafa, ofutau manu o lona nifo e sili ona amanaʻiaina i tu ma aga Saina vailaʻau. Ona o lenei ma le faʻatafunaga o lona nofoaga o loʻo i ai i se tulaga lamatia mataʻutia o le faʻamaumauina, ma le fuafuaina o le faitau aofaʻi o lalo ifo o le 100 tagata i le lalolagi.

E mafai ona tautuaina oe: Faʻataʻitaʻiga o Faʻafitauli i le Siosiomaga


Fautuaina

Veape vevesi
Tatalo ma Uili ma Alu i