Anotusi
O le tagata ola latou te manaʻomia le okesene e lagolago ai latou metabolism. I le avea ai ma ana oloa, latou te gaosia se vailaʻau oona: carbon dioxide. O le faiga e maua mai ai le okesene ma tiaʻi ese ai le karaponi taiokisone manava.
O le manava sili ona lauiloa ia i tatou o le pulmonary: matou uma ma a matou manu e sili ona latalata i ai (maile, pusi, manulele, solofanua, ma isi) manava e ala i le manava faʻatotonugalemuina i luga o mama. Peitai, e i ai isi auala o le manava.
O le tracheal faiga o se ituaiga o manava faʻatotonugalemuina i luga o le tracheae. E faia i luga o se upega o gaogao paipa. O nei paipa e laʻititi atu le lautele ao latou ofi atu i aano o le tino. E mafai e kasa ona fealuai i totonu o lenei fesootaiga o paipa a le ala atu i se passive system (diffusion) pe ala atu i se active system (ea).
O le uiga eseʻese o le faiga o le tracheal o paipa e oʻo atu i se tamaʻi lapoa (na o ni micrometers) latou te sapalai saʻo ia sela i le okisene, e aunoa ma le aʻafia ai o le faʻagaioiga o le tino (e pei ona tupu i le manava manava).
Manu e i ai tracheas o:
- Aretropods: O le phylum manu e sili ona eseʻese ma tele. O le mea lea, e ui lava o nisi terrestrial arthropods e iai le manava o le tracheal, e leʻo iai i latou uma. Arthropods o Manu invertebrate e iai latou auivi i fafo ma faʻaopoopoga faʻatasi.
- Onychophores: O manu laiti ia ma le tele o latou lima vae faʻaiʻu i matiuʻu ma o latou foliga faaumiumi. E tali tutusa ma anufe poʻo anufe, a e fai mata ma / poʻo antennae. Latou te fafagaina i iniseti ma arachnids latou te mailei faʻafetai i se vailaʻau latou te nanaina, lea e pipiʻi.
Faʻataʻitaʻiga o le manava manava
Arachnids (arthropods): I le faʻaopopoga i apogaleveleve, squigs, mites, ma akarava o arachnids foi. Atonu e iai a latou totoga nei, pe faʻatino uma i le taimi e tasi.
- Filotracheas: O nei totoga e taʻua foi o "tusi mama." O ni pu i totonu o le puipui manava (intussusception). I le tasi itu o le puipui o loʻo iai lamellae: gaugau i le puipui e soʻosoʻo faʻatasi e faʻamau. Toto o loʻo i totonu o nei lamellae ma kesi fesuiaʻiga tupu iina. Faʻafetai i le gagau o maso o le puipui o le potu o le potu malolo, e mafai ona faʻamalosi ai le potu. Arachnids e na o tusi tusi mama o mesothelae (primitive arachnids), akarava, uropygians, amblipigians, ma schizomids.
- Tracheae: E tutusa i latou ma iniseti, o lona uiga o latou o se fesoʻotaʻiga o lala lala. A i ai tracheas o loʻo i ai, e faʻaititia le faʻasolosolo faiga. E mafua ona o le tracheas faʻatagaina le okesene e tufatufa saʻo i sela ma e le manaʻomia le fesoʻotaʻiga o le faʻagaioiga sisitema. O arachnids e manava i totonu o tracheas o ricinulids, pseudocorpoiones, solífuos, opiliones ma mites. Araneomorphs (apogaleveleve ma diagonal chelicerae) masani lava ona tuʻufaʻatasia uma faiga.
Mamanuaga (arthropods): O centipedes, millipedes, pauropods ma symphyla. E sili atu nai lo 16,000 ituaiga o myriapods. O lona tracheal system e iai lona fausaga e tai tutusa ma iniseti.
Iniseti (arthropods): O le tracheal system o iniseti e faia i luga o:
- Stigmas (e taʻua foi o spiracles): O ni liʻo lapoʻa e fesoʻotaʻi le ala i fafo. O nisi e iai le ana (potu poʻo le atrium) e faʻaititia ai le leiloa o le suavai ma puipuia ai le ulufale o ni mea e le manaʻomia (pefu poʻo ni papala) faʻafetai i lauulu poʻo le vao tuitui.
- Tracheas: O tubo ia e faʻataʻamilo ai manava manava. E i ai a latou mama faʻataʻamilo e taʻua o le tenidium e puipuia ai mai le pauu.
- Trachealas: O faʻamaoniga ia o le tracheae, o lona uiga, e manifinifi ma ave kasa i aano o le tino. E fesoʻotaʻi saʻo ma sela.
Onychophores: E taʻua foi ia anufe velvety. Latou te nonofo i vaipanoa o le teropika ma sili atu lo latou faʻamaluluina o siʻosiʻomaga laueleele. O faʻamalama i lau auala taʻutaʻua o loʻo i ai le faʻatapulaʻaina le lautele. E taʻitasi tamaʻi vaega ma e sapalai le okesene i mea latalata ane.
E mafai ona tautuaina oe:
- Manu e manava manava
- Manu-manava manava
- Manu-manava manu