Anotusi
O le meaola ninii (valaauina foi meaola ninii) o meaola sili ona laiti e nonofo i le paneta, i latou e naʻo le microscope e mafai ona vaʻaia. O i latou o meaola faʻaeeina i le tagata lava ia o lona moni meaola, e le pei o manu ma laʻau, o elemene ma i le tele o tulaga e naʻo le tasi le sela.
Faatasi ai ma le uiga o microorganisms foliga mai le ono mafai ona faʻataunuʻuina vave tali atu faʻasolosolo (felauaiga vave i membrane ma faʻasolo i sela), ma faʻavavevave toe gaosia foi, i nisi tulaga vaevaeina i luasefulu minute uma.
I se faʻaopopoga, mafua ona o lenei vave toe gaosia, latou suia le siʻosiʻomaga o loʻo siʻosiʻomia latou e ala i faʻafuaseʻi ma vave suiga e aveʻesea o otaota mai sela sela: i lenei lagona, latou atiina ae auala o teteʻe na mafai ai ona latou ola sili loloto loloto i eleele, selau o mita ma miliona o tausaga tanu.
O le lalolagi o loʻo siʻomia ai i tatou e tele lava ina fausiaina i meaola ninii, ae o mea ia Na faʻatoa mauaina lava i latou ina ua amata ona latou galulue ma faʻalautele tioata poʻo ni kilokalama i itu eseʻese o galuega faʻasaienisi..
O nisi o latou feiloai a galuega faatusa ma le au talimalo talimalo ia latou (pei o siama i totonu o le manava tamaitusi) aʻo isi, i le faʻafeagai uiga, e afaina ai le soifua maloloina (e pei o siama e maua ai se tali i le puipuiga faʻafitauli).
Ituaiga o meaola ninii
O meaola niniʻi e mafai ona ofi ma faʻatele i isi mea ola latou te afaina ai e taʻua o pathogenic microorganisms. Ua vaevaeina i latou i ni vaega se tolu:
- Siama: Nofoaga-tasi sela mea totino auai i le monera malo, ma se foliga e mafai ona spherical poʻo faataamilo. O i latou o se tasi o sili sili ona tele iunite o le olaga i le Lalolagi, ae mafai ona latou vaʻaia e ala i se microscope. O lona aoga matafaioi e faʻapitoa, i nisi tulaga o loʻo faʻatinoina le faʻaleagaina o mea toto ma isi e tuʻufaʻatasia lona metabolism ma le tagata soifua. O isi taimi e mafua ai faʻamaʻi eseese.
- Parasitic protozoa: Unicellular meaola faʻaalia e se faigata metabolism. Latou te 'aʻai i mea lelei oona, algae, ma siama o loʻo iai i meaola eseese e pei o manu ma tagata. Tele taimi o lenei vasega o pathogens e teteʻe i le chlorine disinfection, ma o le auala e aveʻese ai ia ma filtration ma le faʻaogaina o sodium hypochlorite.
- Vairusi: Ultramicroscopic biological system (e oʻo lava i se laʻititi) e mafai ona mafua ai faʻamaʻi, ma naʻo le toe gaosia i sela e nonofo ai. Latou e iloga i le i ai o se puipuia vaega, ma mafai foi ona i ai se liʻo poʻo se spherical foliga. E naʻo le tasi le ituaiga o nucleic acid latou te faʻaaogaina, ma e le mafai ona toe gaosia e latou lava ae manaʻomia le faʻamalosia o le sela talimalo. E le pei o siama, o siama uma e faʻamaʻi ma o lea e afaina ai le soifua maloloina: e le mafai ona aveʻesea ma vailaʻau oona.
O le faiga puipuia o le tino o le puipuiga masani mai faʻamaʻi. E ala i ni faʻasologa o laʻasaga, e finau ma faʻaleagaina e lenei faiga faʻamaʻi pipisi ae le i afaina, o le tele o meaola niniʻi. O tagata matutua uma ma e laiti tele e faigofie ona osofai e nei meaola ninii, talu ai ua vaivai le tino puipuia.
Faʻataʻitaʻiga o meaola ninii
- Paramecium (latou te o atu i totonu o pupuʻu faʻusaga e pei o tamaʻi laulu)
- Herpes simplex virus - malulu tiga (siama)
- Staphylococcus aureus
- Colpoda
- Myxovirus Mumps (mafua ai mumps)
- Falvobacterium suavai
- Proteus mirabilis (faʻamaʻi pipisi auala)
- Variola siama (gaosia Smallpox)
- Didinium
- Saccharomyces Cerevisiae (na masani ona fai uaina, falaoa, ma pia)
- Blepharocorys
- Mycobacterium tuberculosis
- Rotavirus (mafua ai le manava tata)
- Ascetosporea e faʻamatalaina e le nofoia o le sami invertebrates.
- Beta hemolytic streptococci (tonsillitis)
- Giardia lamblia (Protozoan microorganisms)
- Balantidium
- Poxvirus (mafua ai faʻamaʻi molluscum contagiosum)
- Streptococcus pneumoniae (mafua ai le niumonia)
- Fefete (pulou)
- H1N1 (siama)
- Coccidia e masani ona manaʻomia le manava o manu
- Schizotrypanum
- Toxoplasma Gondii, o loʻo feaveaʻi e aula mumu e leʻi vela.
- Poliovirus (Poliomyelitis)
- Amoebas (Protozoan microorganisms)
- Bacillus thuringiensis
- Entodinium
- Haemophilus fulū (mafua ai meningitis)
- Eimeria (uiga o lapiti)
- Salmonella typhi
- Enterobacter aerogenes
- Chloroflexus aurantiacus
- Papilloma siama - oona (siama)
- Herpes simplex (herpes simplex)
- Azotobacter chroococcum
- Fuafua (fungus)
- Rhinovirus - fulū (siama)
- Pediastrum
- Rodospirillum lapisi
- Siama o le Varicella Zoster (Varicella)
- Paramecia (Protozoan microorganisms)
- HIV (Tagata Puipuiga siama)
- Plomarium Malarie (faʻasalalau e le u o le namu).
- Hemosporidia (ola i mumu toto sela)
- Volvox
- Siama puipuia o le tagata - AIDS (siama)
- Clostridium tetani
- Escherichia coli - E maua ai le manava tata (siama)
- Arbovirus (encephalitis)
Vaai atili i le: Faʻataʻitaʻiga o Microorganisms