Meaola Laiti

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 18 Iuli 2021
Faafouga Aso: 11 Mae 2024
Anonim
Camp Chat Q&A #3: Hut Insulation - First Aid - Fingernails - Languages - and more
Ata: Camp Chat Q&A #3: Hut Insulation - First Aid - Fingernails - Languages - and more

Anotusi

O le meaola ninii (valaauina foi meaola ninii) o meaola sili ona laiti e nonofo i le paneta, i latou e naʻo le microscope e mafai ona vaʻaia. O i latou o meaola faʻaeeina i le tagata lava ia o lona moni meaola, e le pei o manu ma laʻau, o elemene ma i le tele o tulaga e naʻo le tasi le sela.

Faatasi ai ma le uiga o microorganisms foliga mai le ono mafai ona faʻataunuʻuina vave tali atu faʻasolosolo (felauaiga vave i membrane ma faʻasolo i sela), ma faʻavavevave toe gaosia foi, i nisi tulaga vaevaeina i luasefulu minute uma.

I se faʻaopopoga, mafua ona o lenei vave toe gaosia, latou suia le siʻosiʻomaga o loʻo siʻosiʻomia latou e ala i faʻafuaseʻi ma vave suiga e aveʻesea o otaota mai sela sela: i lenei lagona, latou atiina ae auala o teteʻe na mafai ai ona latou ola sili loloto loloto i eleele, selau o mita ma miliona o tausaga tanu.


O le lalolagi o loʻo siʻomia ai i tatou e tele lava ina fausiaina i meaola ninii, ae o mea ia Na faʻatoa mauaina lava i latou ina ua amata ona latou galulue ma faʻalautele tioata poʻo ni kilokalama i itu eseʻese o galuega faʻasaienisi..

O nisi o latou feiloai a galuega faatusa ma le au talimalo talimalo ia latou (pei o siama i totonu o le manava tamaitusi) aʻo isi, i le faʻafeagai uiga, e afaina ai le soifua maloloina (e pei o siama e maua ai se tali i le puipuiga faʻafitauli).

Ituaiga o meaola ninii

O meaola niniʻi e mafai ona ofi ma faʻatele i isi mea ola latou te afaina ai e taʻua o pathogenic microorganisms. Ua vaevaeina i latou i ni vaega se tolu:

  • Siama: Nofoaga-tasi sela mea totino auai i le monera malo, ma se foliga e mafai ona spherical poʻo faataamilo. O i latou o se tasi o sili sili ona tele iunite o le olaga i le Lalolagi, ae mafai ona latou vaʻaia e ala i se microscope. O lona aoga matafaioi e faʻapitoa, i nisi tulaga o loʻo faʻatinoina le faʻaleagaina o mea toto ma isi e tuʻufaʻatasia lona metabolism ma le tagata soifua. O isi taimi e mafua ai faʻamaʻi eseese.
  • Parasitic protozoa: Unicellular meaola faʻaalia e se faigata metabolism. Latou te 'aʻai i mea lelei oona, algae, ma siama o loʻo iai i meaola eseese e pei o manu ma tagata. Tele taimi o lenei vasega o pathogens e teteʻe i le chlorine disinfection, ma o le auala e aveʻese ai ia ma filtration ma le faʻaogaina o sodium hypochlorite.
  • Vairusi: Ultramicroscopic biological system (e oʻo lava i se laʻititi) e mafai ona mafua ai faʻamaʻi, ma naʻo le toe gaosia i sela e nonofo ai. Latou e iloga i le i ai o se puipuia vaega, ma mafai foi ona i ai se liʻo poʻo se spherical foliga. E naʻo le tasi le ituaiga o nucleic acid latou te faʻaaogaina, ma e le mafai ona toe gaosia e latou lava ae manaʻomia le faʻamalosia o le sela talimalo. E le pei o siama, o siama uma e faʻamaʻi ma o lea e afaina ai le soifua maloloina: e le mafai ona aveʻesea ma vailaʻau oona.

O le faiga puipuia o le tino o le puipuiga masani mai faʻamaʻi. E ala i ni faʻasologa o laʻasaga, e finau ma faʻaleagaina e lenei faiga faʻamaʻi pipisi ae le i afaina, o le tele o meaola niniʻi. O tagata matutua uma ma e laiti tele e faigofie ona osofai e nei meaola ninii, talu ai ua vaivai le tino puipuia.


Faʻataʻitaʻiga o meaola ninii

  1. Paramecium (latou te o atu i totonu o pupuʻu faʻusaga e pei o tamaʻi laulu)
  2. Herpes simplex virus - malulu tiga (siama)
  3. Staphylococcus aureus
  4. Colpoda
  5. Myxovirus Mumps (mafua ai mumps)
  6. Falvobacterium suavai
  7. Proteus mirabilis (faʻamaʻi pipisi auala)
  8. Variola siama (gaosia Smallpox)
  9. Didinium
  10. Saccharomyces Cerevisiae (na masani ona fai uaina, falaoa, ma pia)
  11. Blepharocorys
  12. Mycobacterium tuberculosis
  13. Rotavirus (mafua ai le manava tata)
  14. Ascetosporea e faʻamatalaina e le nofoia o le sami invertebrates.
  15. Beta hemolytic streptococci (tonsillitis)
  16. Giardia lamblia (Protozoan microorganisms)
  17. Balantidium
  18. Poxvirus (mafua ai faʻamaʻi molluscum contagiosum)
  19. Streptococcus pneumoniae (mafua ai le niumonia)
  20. Fefete (pulou)
  21. H1N1 (siama)
  22. Coccidia e masani ona manaʻomia le manava o manu
  23. Schizotrypanum
  24. Toxoplasma Gondii, o loʻo feaveaʻi e aula mumu e leʻi vela.
  25. Poliovirus (Poliomyelitis)
  26. Amoebas (Protozoan microorganisms)
  27. Bacillus thuringiensis
  28. Entodinium
  29. Haemophilus fulū (mafua ai meningitis)
  30. Eimeria (uiga o lapiti)
  31. Salmonella typhi
  32. Enterobacter aerogenes
  33. Chloroflexus aurantiacus
  34. Papilloma siama - oona (siama)
  35. Herpes simplex (herpes simplex)
  36. Azotobacter chroococcum
  37. Fuafua (fungus)
  38. Rhinovirus - fulū (siama)
  39. Pediastrum
  40. Rodospirillum lapisi
  41. Siama o le Varicella Zoster (Varicella)
  42. Paramecia (Protozoan microorganisms)
  43. HIV (Tagata Puipuiga siama)
  44. Plomarium Malarie (faʻasalalau e le u o le namu).
  45. Hemosporidia (ola i mumu toto sela)
  46. Volvox
  47. Siama puipuia o le tagata - AIDS (siama)
  48. Clostridium tetani
  49. Escherichia coli - E maua ai le manava tata (siama)
  50. Arbovirus (encephalitis)

Vaai atili i le: Faʻataʻitaʻiga o Microorganisms



Manaia Lomiga

Tulafono a Newton
Ou te faaaloalo
Faʻaupuga Vaega ma Fuainumera