Veape vevesi

Tusitala: Peter Berry
Aso O Foafoaga: 12 Iuli 2021
Faafouga Aso: 1 Iuli 2024
Anonim
Svenska lektion 225 Konjugationer
Ata: Svenska lektion 225 Konjugationer

Anotusi

I le Sipaniolo gagana, veape o ni upu e faʻamatala ai gaioiga, i le tino ma le vaʻaia poʻo le mafaufau poʻo lagona ma, o le mea lea, le maitauina i fafo atu o le mataupu o loʻo latou mauaina.

O faʻatinoga veape veape e faʻatasia i se tasi ala, taimi ma le tagata. O lesi foi mea: Tatou te savavali (Faigofie tuanaʻi atoatoa o le faʻailoga uiga, faʻatasi i le muamua tagata tele).

O Veape e mafai ona faʻamatalaina gaioiga i le tuʻuina o le autu mataʻupu i le pito i luma, o lona uiga, o le tagata na te faʻatinoina pe iloa lena gaioiga, pe ala i le tuʻuina o le gaioiga faia i le pito i luma. E 'ausia lenei mea i le tautala e ala i fasifuaitau i le leo ola, i le mea muamua, poʻo le leo paʻu, i le lona lua.

O Veape o se vaega taua lea o le gagana, e mafai ona fai atu o le tutotonu, ma e manatu latou te iloa le eseesega o le a le fuaitau mai le mea o le fuaiʻupu: o fuaiupu e leai se veape e masani ona taʻua o fasifuaitau, ae o na e i ai veape e manatu i ai faʻasalaga (peitaʻi, e i ai ni faʻamatalaga nofotoatasi-toʻatasi sui e leai se veape).


Faʻalavelave

O Veape e mafai ona aliali mai i fuaiʻupu i se auala a le tagata lava ia, faʻafesoʻotaʻi i soʻo se tasi o ituaiga auala ma faʻatonuga, pe i se auala e le faʻapitoina, i le mea ua taʻua o le quasi-verbal form ua taʻua o verboids, e aofia ai infinitives, vaega ma gerunds.

O veape fesoʻotaʻi veape uma tausia se faʻasino i taimi:

  • Mulimuli Gaioiga ua uma ona tupu. O lesi foi mea: Na matou taunuʻu atu, sa latou taʻalo, sa pese o ia.
  • Nei. Gaioiga o loʻo tupu i le taimi o le faʻailoga. O lesi foi mea: ua matou iloa, ua e sau i totonu.
  • Lumanaʻi Gaioiga o le a tupu lata mai. O lesi foi mea: O le a ou, oe ai, oe eo mai.

E le gata i lea, o veape fesoʻotaʻi uma o loʻo avea ma ituaiga eseese:

  • Faʻailoaina E faʻaaogaina e faʻailoa ai gaioiga faʻatinoina i faʻamatalaga moni ma e faʻapipiʻiina i se taimi maʻoti. O lesi foi mea: Ou te iloa, sa faapena lava, na ia faaalia ai.
  • Fesoasoani E faʻaalia ai gaioiga talafeagai pe faʻafoliga, ae e leʻo tupu. E faʻaaogaina e faʻaalia ai manaʻoga, manaʻoga ma manatu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o ia 'ai (nei), matou matou te 'aʻai/tatou aai(past le atoatoa), oe e te 'ai(lumanaʻi). Ae ui i lea, e faʻaaoga foi mo gaioiga e tutupu, mo se faʻataʻitaʻiga: Ou te ofo ua e sau iinei.
  • Faʻatusatusaina. E faʻaaogaina e tuʻuina atu ai faʻatonuga, faʻaalia ai manaʻoga poʻo ni talosaga. E le eseʻese i veape tenses. O lesi foi mea:sau loa.

I le isi itu, o le a faia faʻatasi e fesoʻotaʻi ma tagata o loʻo faia le gaioiga:


  • Tagata muamua.O le e tautala o ia lea na te faʻatinoina le gaioiga. E mafai ona toʻatasi (I), poʻo plural (matou). O lesi foi mea: Ou te iloa, ua tatou iloa.
  • Tulaga luatagata. O ai na te faʻatinoina le gaioiga o le interlocutor. E mafai ona toʻatasi (oe) pe tele (oe / oe). O lesi foi mea: e te iloa, latou te iloa.
  • Tagata lona tolu. Poʻo ai lava faʻatinoina le gaioiga o le lona tolu pati le fesoʻotaʻi ma lena enunciative gaioiga. E mafai ona tuʻufaʻatasi (ia / she) poʻo plural (latou / latou). O lesi foi mea: iloa, iloa.

O nisi tulafono e mafai ona faʻamautuina e faʻatatau i le faʻaupuga o veape, talu ai o le toʻatele e tutusa faʻaupuga e faʻailoa ai le veape taimi, tagata ma le lagona.

Veape le faʻavasega

E le pei o veape masani, e i ai veape e alu 'ese mai nei polokalame faʻapipiʻi, pei o le mea na tupu veape faʻavasega faaiu i le 'taavale', 'cer', 'cir', 'gar', 'ger', 'gir', 'aer', 'eer', 'oer', 'acer', 'ecer', 'ocer', poʻo faʻatasi ma i latou o loʻo iai le mataitusi 'e' poʻo le 'o' ia latou penultimate syllable, faʻatasi ai ma isi mataupu.


Le isi tuusaunoa i le kalama fausaga o le faʻatasiga o le tasi gaosia e faʻaitulagi: E le faʻaaogaina e le Vaitafe Sipaniolo 'oe' ae o 'oe' mo le tagata lona lua numera tele, ae o le iʻuga 'áis' ua suia, mo se faʻataʻitaʻiga, e le 'pei'.

Lenei o se lisi o faʻasologa veape faʻataʻitaʻiga o se faʻataʻitaʻiga, lea e aofia ai le taʻua eseese:

  1. Ata. Faigata: faigofie ua tuanaʻi atoatoa. Faiga: faʻailo. Tagata: lona tolu numera. Na tusia e Juan lona fale i le vasega ananafi.
  2. Sa latou faimalaga. Faigata: faigofie ua tuanaʻi atoatoa. Faiga: faʻailo. Tagata: lona tolu o le numera tele. Na latou malaga faʻatasi i Pasila i le vaʻalele lava e tasi.
  3. Ua tatou o. Faigata: past compound compound atoatoa. Faiga: faʻailo. Tagata: muamua tele. Ua tele taimi na matou o ai ile falefaigaluega lea.
  4. Na latou faʻamaonia. Faigata: past pluperfect. Faiga: faʻailo. Tagata: lona tolu o le numera tele. Na latou faʻamaonia le taimi o fonotaga.
  5. Sa matou talie. Faigata: ua mavae le atoatoa. Faiga: faʻailo. Tagata: muamua tele. Sa matou toʻetele tele i taimi uma na faʻamatala ai le tala.
  6. Sa latou o ese. Faigata: faigofie ua tuanaʻi atoatoa. Faiga: faʻailo. Tagata: tele numera tele. Na o 'outou aliʻi i se taimi mulimuli ane ma o le mea lena na ala ai ona e tuai.
  7. Na faʻalogo. Faigata: past pluperfect. Faiga: faʻailo. Tagata: muamua numera tasi. Sa ou faʻalogo i le feei i le aso ua tuanaʻi.
  8. Puʻupuʻu. Faigata: faigofie ua tuanaʻi atoatoa. Faiga: faʻailo. Tagata: tasi lona lua. Ua tele taimi ua e misia.
  9. Na e alu i fafo. Faigata: faigofie ua tuanaʻi atoatoa. Faiga: faʻailo. Tagata: tasi lona lua. Sa e i luga o faavaa uma o nusipepa!
  10. Ave. Faigata: faigofie ua tuanaʻi atoatoa. Faiga: faʻailo. Tagata: muamua numera tasi. O ananafi na fai ai laʻu limaseto fou.
  11. Latou te malamalama. Faigofie taimi nei. Faiga: faʻailo. Tagata: lona tolu o le numera tele. E malamalama lelei aʻu tamaiti aʻoga pe a ou avatua ni faʻataʻitaʻiga.
  12. Tatou te mafaia. Faigata: faigofie tuʻutuʻuga. Faiga: faʻailo. Tagata: muamua tele. E ono matou tauʻavea tau.
  13. Faʻapea. Faigata: faigofie tuʻutuʻuga. Faiga: faʻailo. Tagata: tele numera tele. Oe e tatau ona totogi muamua.
  14. Semanu e alu. Faigata: lotoa tuʻutuʻuga. Faiga: faʻailo. Tagata: muamua tele. Ana le timu, matou te o i le tausamiga.
  15. O le a misia. Taimi: lumanaʻi faigofie. Faiga: faʻailo. Tagata: lona tolu o le numera tele. Afai tatou te le suʻesuʻeina, o le a leai ni faʻamaoniga e molia ai o ia.
  16. Alu i le. Taimi: lumanaʻi faigofie. Faiga: faʻailo. Tagata: tasi lona lua. Oe o le a muamua alu i le laina.
  17. E te taumafai. Taimi: lumanaʻi faigofie. Faiga: faʻailo. Tagata: tasi lona lua. Ou te matea o le a sili atu ona e togafitia i latou i se isi taimi.
  18. O le a ou alu. Taimi: Tuufaatasi lumanai. Faiga: faʻailo. Tagata: muamua numera tasi. Taeao po ua uma ona ou alu i le supamaketi.
  19. Ua ou taunuʻu. Taimi nei. Faiga faʻapitoa Tagata: muamua numera tasi. O le manatu o lea ou te muamua taunuu ma sauni mea uma.
  20. Suiga. Faigata: ua mavae le atoatoa. Faiga faʻapitoa Tagata: lona tolu o le numera tele. Afai na suia tulafono o le taʻaloga, o le a ese le ata.
  21. Na e iai. Faigata: ua mavae le atoatoa. Faiga faʻapitoa Tagata: tasi lona lua. Sa ou fai atu ia te oe e alu.
  22. Ua sau i fafo. Faigata: past compound compound atoatoa. Faiga faʻapitoa Tagata: lona tolu numera. Talosia sa lelei mea uma.
  23. Semanu latou te mauaina. Faigata: past pluperfect. Faiga faʻapitoa Tagata: lona tolu o le numera tele. Ana maua muamua o ia e aliʻi leoleo, e ese la le tala.
  24. Faʻatau. Faʻatusatusaina faiga. Tagata: tasi lona lua. Pea faʻatau tatau.
  25. Nonogatupe. Faʻatusatusaina faiga. Tagata: tele numera tele. Faalogo i le mea o loo ou faamatala atu!

Vaai atili i le:

  • Fasifuaitau ma veape
  • Fasifuaitau ma ma aunoa ma veape

Ituaiga veape

Veape MuamuaGalue veape
Galue veapeFaʻaupuga veape
Veape AusilaliVeape vevesi
Veape vevesiGalue veape
Veape CopulativeVeape lē faʻapitoa
Veape Quasi-reflexVeape Uluaʻi
Veape manatunatu loloto ma leagaGalue faʻasolosolo ma veape


Manaia

Faʻaupuga uiga
Faʻaogaina o le BUT i le Igilisi
Faʻataʻitaʻiga o Uili