Meafaifaaili Percussion

Tusitala: Laura McKinney
Aso O Foafoaga: 7 Apelila 2021
Faafouga Aso: 13 Mae 2024
Anonim
Double Bass - Fingerboard Geography - Dominic Duval
Ata: Double Bass - Fingerboard Geography - Dominic Duval

Anotusi

O le meafaifaaili musika o i latou e gaosia musika mai galu maua pe a maeʻa paʻulia lavea se vaega o luga. O ia tuʻi e mafai ona tuʻuina atu i le lima poʻo se mea faifaaili (e masani ona taʻua o le drumstick) poʻo ni vaega eseʻese foʻi o le mea faifaaili e tasi.

O nei mea faifaaili e mafai ona faʻaaogaina e gaosia ai fua faʻataʻitaʻi poʻo ni fua faʻafiafia musika, ma o i tonu lava e tuʻu ai le latou faʻaeseesega sili: lemu faʻafuaseʻi pe le faʻalogoina, mo le vaega muamua; ma le faʻauigaina maualuga poʻo le faʻatulagaina, mo le lona lua.

Isi mea faifaaili:

  • Meafaifaaili manoa
  • Matagi mea faifaaili

Faʻataʻitaʻiga o meafaifaaili

  • Talipalau. Tuʻufaʻatasia o se pusa suisui faʻaputuga oona, ufiufiina e le membrane o mea eseese e ufiufi ai le tatalaina, na te faʻatinoina leo pe a lavea i le lima poʻo ni pou laupapa se lua e taʻua o drumsticks. O lona amataga na amata mai lava i taimi onamua ma sa masani ona faʻaaogaina i savali a le militeri ma faʻamanatuga.
  • Talipalau. E tai pei o le talipalau, ae faʻapitoa mo le faʻapipiʻiina o leo o le bass, o le timpani e masani ona faia i se 'apa memea e ufiufiina e le membrane, e manaʻomia ai ona ta e ia ana ia (timpani drumsticks).
  • Xylophone. E valivali ma lima pe fa lima ma e masani ona laʻititi, o le xylophone poʻo le xylophone e faia i le faʻasologa o laupepa laupapa e eseese le tele, faʻamau i se lagolago. A lavea, e toe gafa e le togavao nota eseese musika o le fua.
  • Tauiviga. Faʻapei o se ipu feliuaʻi ma faia i uʻamea, pei lava o logo a le lotu poʻo isi nofoaga i le taulaga, o lenei mea fai musika e tete a pe a pa, e masani lava i le patipati o loʻo taofi i totonu o le ipu.
  • Fausia latou. O lenei mea faifaaili e pei o pesepesega e faia mai ni tamaʻi uamea laiti se lua e faʻapipiʻiina ma se fusi i le limamatua ma le tamailima lima, pei o castanets, ma fetoʻai i le paʻu e manaʻomia, masani o se vaega o le siva.
  • Celesta. E tai pei o se piano laʻititi, e faʻagaioia ma le aʻafiaga o le faʻasologa o samala, e fesoʻotaʻi i ona ki, o lona tuʻi na lavea ai papatusi uʻamea na faʻatulagaina i luga o laupapa resonators. Pei o le piano, e iai le uila e faʻatulaga ai ona leo. E mafai foi ona mafaufauina o se mea fai piano.
  • PusaPeruvian poʻo cajon. O Andes amataga ma taʻutaʻua tele i aso nei, o se tasi o nai meafaifaaili musika o loʻo tu ai i luga le musika. O le leo e maua mai le oloina poʻo le tuʻi o puipui laupapa o le atigipusa i lima.
  • O le tafatolu. I se leo maai ma le faʻavaivai, o se uamea tafatolu e lavea i se pa o le tutusa mea ma e faʻatagaina e tetete, e oʻo atu i se leo tele e oʻo lava i luga aʻe o le musika.
  • Taiko. O ituaiga eseʻese o talipalau a Iapani ua iloa, taʻalo i taʻavale fualaʻau valaʻauina baci. Faʻapitoa lava, o le igoa faʻasino i se lapoa ma mamafa faʻavae talipalau, le minoi ona o ona tulaga, lea na lavea i se mallet laupapa.
  • Castanets. Na fausia e le au Foinie i le afe ma afe o tausaga ua mavae, o castanets e masani ona faia i laupapa ma e faʻapipiʻi i le va o tamatamailima i le pao o le siva. Latou e masani ona faia i aganuu Andalusian, i Sepania. E masani ona i ai se maʻa (lima taumatau) ma se maʻa (lima agavale).
  • Malaka. O Maracas na fausiaina i taimi o le muaʻi Columbian i Amerika, ma e aofia ai se vaega faʻapitoa e faʻatumuina i fasimea, ia e mafai ona avea ma fatu poʻo tamaʻi maʻa. O loʻo faʻaaogaina pea e ituaiga tuʻufaʻatasi, ae naʻo latou, a o musika Caribbean ma Colombian-Venesuela o loʻo faʻaaogaina i paga.
  • Talipalau. I se timbre sili ona ogaoga ma le mautinoa, e masani ona faʻatuatuaina ia i le galuega o le makaina o le uaua o le kumpa poʻo le faʻili. Ua fuafuaina o lo latou amataga Ottoman faʻalauiloaina i latou i Europa i le 18th seneturi ma talu mai lena taimi ua suia i le mea o aso nei.
  • Maa. O se seti o mea faifaaili, ae le naʻo le tasi, talu ai o kulupu e kiki pu, maileia leo, sumepalo ma tom tom i se faʻapipiʻiga se tasi, e taʻutaʻua tele i faʻaaliga musika o aso nei. O loʻo taina i latou i ni taʻa laupapa e lua ma ni mea faifaaili e iai le uila uila.
  • Gong. Muamua mai Saina, o se lapoa uamea disc, masani ona faia i le 'apamemea, ma totonu faʻaliʻo pito ma e lavea i le mallet. E masani ona faʻamalolo i luga faʻasaʻo ma faʻatagaina e tete, e masani ona fai ma sauniga masani pe faʻamanatuina, i tu ma aga a Sasaʻe.
  • Tambourine. O se tino maʻaʻa faia i laupapa poʻo isi mea, lapotopoto ma ufiufiina e se lamolemole manifinifi ma le malamalama, lea e tuʻuina i ai tamaʻi sisi poʻo ni uʻamea e fai ma logo a itu. O lona leo e saʻo lava o le tuʻufaʻatasia o le pa i le membrane ma le tetete o logo.
  • Bongo talipalau. O ni tino laʻau laupapa resonant, tasi laʻititi nai lo le isi, taʻitasi ufiufiina i se laulu lauluulu membrane, faʻaloaloa atu i uʻamea mama. E faʻapipiʻi i lima e leai ni lima, faʻalagolago i tulivae ma nofo.
  • Cabasa. E tali tutusa ma le maraca, seʻi vagana o se gaogao ma faʻapipiʻi le tino, ma uʻamea o loʻo i totonu, lea a lavea i le lima pe minoi i le ea e maua ai le leo.
  • Vao. E aofia ai se fasi laupapa poʻo se uʻamea i le ogatotonu ma ni tele o hammers e mafai ona feaveaʻi, a o le faʻataamiloina i le 'au e maua ai se leo uiga, valaʻauina gogolo. E masani ona fesoʻotaʻi ma pati ma faʻamanatuga.
  • Atabaque. E pei o le talipalau, e lautele faʻaaogaina i Aferika poʻo Afro-tupuʻaga aganuu, pei o le pao o le candombe. Na faia ia foliga i se paelo ma e taʻalo i tumutumu o tamailima, tapulima ma le pito o le lima.
  • Marimba. E faia i laupapa laupapa faʻasasaina i le samala e toe gaosia ai musika nota. I le pito i lalo, o nei pa ua i ai resonators, e maua ai i latou se leo maualalo nai lo le xylophone.



Lauiloa Pou

malo fungi
Faagaau ma sa
Lala o fisiki